Uprava Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) povukla je saglasnosti za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama ljekarima Klinike za očne bolesti.
To su potvrdili “Vijestima” iz najveće zdravstvene ustanove i pojasnili da je mjera ograničavanja dopunskog rada u skladu sa potrebama javnog zdravstvenog sistema.
Kazali su i da će ljekari Klinike za očne bolesti moći da rade dopunski u javnim zdravstvenim ustanovama.
Nezvanični izvori tvrde da je odluka o ograničavanju dopunskog rada uslijedila jer su pojedini ljekari odbili da rade dopunski u nikšićkoj bolnici, iz koje su mjesec unazad uzalud slali molbe da doktori Klinike za očne bolesti KCCG dopunski pomognu u rješavanju listi čekanja.
Iz KCCG su kazali da je mjera u skladu sa potrebama javnog zdravstvenog sistema.
“Odluka je donesena usljed procjene broja raspoloživog ljekarskog kadra i procjene da u javnim zdravstvenim ustanovama postoje prostorni i organizacioni kapaciteti koji omogućavaju da ljekari, dopunskim angažmanom, daju veći doprinos u javnom zdravstvenom sistemu, prije svega u skraćenju lista čekanja”, odgovorili su iz KCCG.
Tvrde da će dopunski rad u PZU biti razmotren nakon sagledavanja uticaja ovakve odluke na skraćenje listi čekanja.
Prema podacima sa sajta KCCG, na operaciju na Klinici za očne bolesti čeka 805 pacijenata.
Saglasnost za dopunski rad prethodno je ukinuta i dijelu ljekara na Klinici za ortopediju i traumatologiju KCCG. Ta odluka uslijedila je nakon što su devet ortopeda, nezadovoljni imenovanjem novog vršioca dužnosti direktora, odbili da rade dopunski rade u matičnoj ustanovi – KCCG.
Liste čekanja u Crnoj Gori decenijski su problem, koji se tokom prethodnih godina uglavnom rješavao dopunskim radom, zabranom rada dopunskog rada kod privatnika zaposlenima koji rade u organizacionim jedinicama gdje se duže od 30 dana čeka na zdravstvenu uslugu, a nekada i uvođenjem privatnika u posao, što je plaćala država.
Nedavno je, nakon gotovo deceniju, na snagu stupio i novi Pravilnik o obavljanju dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.
Zdravstveni radnik, kao i ranije, može obavljati dopunski rad ako, pored ostalog, u punom obimu i u okviru propisanog radnog vremena pruža kvalitetne zdravstvene usluge na radnom mjestu utvrđenom aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ustanove, u skladu sa planom i programom rada te ustanove. To se prati uz pomoć indikatora među kojima su i liste čekanja.
Novi pravilnik, za razliku od starog, propisuje obrasce za zahtjev i pisanu saglasnost, čime je formalizovana i ujednačena procedura za sve javne ustanove, a detaljno je propisan i sadržaj saglasnosti. Izbrisana je izričita obaveza vođenja registra saglasnost. Novi pravilnik precizira da zahtjev mora sadržati, između ostalog, organizacionu jedinicu u kojoj je zaposleni raspoređen, naziv i sjedište subjekta kod kojeg namjerava da radi, opis poslova, vrijeme dopunskog rada, potpis i datum podnošenja zahtjeva.
Stari pravilnik je propisivao da zdravstveni radnik ne može raditi dopunski ako je disciplinski kažnjavan u posljednjih pet godina, dok je novim taj period skraćen na dvije godine.
Novi pravilnik prvi put pravi razliku između lakših i drugih povreda radne obaveze. Ako je zaposlenom jednom izrečena mjera za lakšu povredu, dopunski rad može obavljati po isteku šest mjeseci od pravosnažnosti odluke, a ako su mu dvije takve mjere izrečene, po isteku jedne godine od druge odluke.
Stari pravilnik je tražio da zaposleni nema primjedbi Komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, bez jasnog vremenskog ograničenja. Novi pravilnik propisuje da se gledaju primjedbe u posljednje dvije godine.
Umjesto ranije formulacije da zaposleni ne smije imati “osnovane pritužbe građana”, novi pravilnik koristi precizniji izraz: ne smije imati osnovane prigovore pacijenata na njegov rad, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava pacijenata.
Novi pravilnik zadržava uslov da zaposleni u posljednjih godinu dana nije odsustvovao sa posla duže od tri mjeseca, ali uvodi izuzetke. Odsustvo neće biti prepreka ako je riječ o privremenoj spriječenosti za rad uz naknadu zarade od 100 odsto osnova, kao i o porodiljskom, očinskom ili roditeljskom odsustvu.
Prvi put, ograničen je dopunski rad direktora zdravstvenih ustanova. Oni mogu raditi dopunski samo u zdravstvenoj ustanovi kojom rukovode i to uz prethodnu pisanu saglasnost Ministarstva zdravlja.
(Vijesti)
