OEBS: Profesionalno medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju može poboljšati razumijevanje tog problema
Profesionalno medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju može poboljšati razumijevanje tog problema, povećati svijest o njegovoj prisutnosti i smanjiti negativne stavove i predrasude, navodi se u analizi koju je uradila Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Misija OEBS-a uradila je Analizu medijskog izvještavanja i efekata medijskog izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju prema ženama i djevojčicama u porodičnim i emotivnim odnosima, s ciljem da se izmjeri kako mediji izvještavaju o nasilju nad ženama i djevojčicama.
U analizi se navodi da medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju ima značajnu ulogu u oblikovanju percepcije javnosti o tom ozbiljnom društvenom problemu.
Analiza pokazuje da medijsko izvještavanje često prikazuje slučajeve rodno zasnovanog nasilja kao privatni problem, a rijetko prati širi kontekst i koristi relevantne statističke podatke, uporedne primjere, ili analizu legislative.
Takav pristup, kako se navodi u analizi, može da ograniči razumijevanje dubine problema u javnosti i smanji važnost borbe protiv tog nasilja.
Prema analizi, mediji rijetko koriste stereotipne izraze pri opisu žrtava i još rjeđe pružaju opravdanje za nasilnike, što je izuzetno važno za sprečavanje perpetuiranja nasilja i stigmatizacije žrtava.
U analizi se navodi da mediji uglavnom poštuju pretpostavku nevinosti prilikom izvještavanja u većini slučajeva, što je ključno za očuvanje prava i dostojanstva svih aktera u procesu.
„Međutim, iako se u većini slučajeva mediji pridržavaju profesionalnih standarda, primjećuje se prisustvo senzacionalističkih elemenata u izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju, naročito u naslovima, ali i unutar samog sadržaja“, piše u analizi.
To, kako se navodi, može da izazove negativne efekte u društvu, jer senzacionalizam može doprinijeti jačanju stereotipa i voditi formiranju pogrešnih zaključaka, poput tih da je žena kriva za nasilje koje je pretrpjela, ili da lažno navodi da je žrtva nasilja samo da bi skrenula pažnju na sebe.
U periodu od 12. do 26. juna ove godine sprovedeno je istraživanje na uzorku od hiljadu ispitanika, od kojih 48,5 odsto čine muškarci, a 51,5 odsto žene, a radi procjene koliki i kakav uticaj način na koji mediji izvještavaju o toj temi ima na stavove, mišljenje i posljedično ponašanje građana.
Istraživanje je, što se tiče efekata medijskog izvještavanja, pokazalo da neprofesionalno izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju može dovesti do jačanja stereotipa u društvu.
„Osobe, naročito tradicionalno orijentisane, koje su izložene takvom izvještavanju, razvijaju dodatno negativne stavove i okrivljuju žrtve za nasilje, što značajno otežava rješavanje problema nasilja nad ženama“, piše u analizi OEBS-a.
Navodi se da je zabrinjavajući podatak da svaki četvrti građanin sumnja u istinitost prijava žena koje tvrde da su žrtve nasilja, što može dodatno otežati prijavljivanje nasilja i pružanje podrške žrtvama.
Kako se dodaje, takvi stavovi često se javljaju kod muškaraca, a neprofesionalno medijsko izvještavanje može pojačati takve predrasude.
„S druge strane, profesionalno napisani tekstovi o rodno zasnovanom nasilju imaju potencijal da poboljšaju razumijevanje problema i povećaju svijest o njegovoj prisutnosti“, navodi se u analizi.
Ističe se da takvi tekstovi mogu smanjiti negativne stavove i predrasude među ispitanicima, posebno onima koji smatraju da nasilja nad ženama ima više nego ranije.
„Ovo ukazuje na važnost odgovornog i profesionalnog novinarstva koje će doprinijeti stvaranju društva svjesnog problema rodno zasnovanog nasilja i spremnog da se uhvati u koštac s njim“, piše u analizi.
Analiza, koja obuhvata izvještavanje od marta 2020. do marta ove godine i 2.661 medijsku reportažu, pokazuje da su mediji najčešće izvještavali o slučajevima fizičkog nasilja – 76,9 odsto i seksualnog – 68,3 odsto.
S druge strane, o slučajevima strukturnog/sistemskog nasilja su izvještavali u 10,9 odsto analiziranih medijskih izvještaja, dok se o slučajevima ekonomskog nasilja izvještavalo u 10,3 odsto slučajeva.
Mediji su najređe izvještavali o slučajevima onlajn, odnosno digitalnog nasilja – 9,8 odsto i slučajevima selektivnog abortusa – sedam odsto.
U analizi se navodi da su mediji izvještavali o slučajevima rodno zasnovanog nasilja kao o privatnom problemu u više od polovine analiziranih slučajeva – 58,1 odsto.
„Mediji su takođe, u nešto više od polovine slučajeva – 50,7 odsto, izvještavali o porodičnom nasilju kao privatnoj stvari“, piše u analizi.
Navodi se da se pretpostavka nevinosti poštovala prilikom izvještavanja u 99,4 odsto analiziranih slučajeva.
Analiza pokazuje da su mediji prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju prema ženama u 14,4 odsto slučajeva koristili izjavu žrtve, a u 7,4 odsto izjavu (potencijalnog) počinioca djela.
Iz OEBS-a su saopštili da su analizu predstavili studentima novinarstva na Fakultetu političkih nauka, na održanoj obuci o izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju.
OEBS-ova ekspertkinja za medije Duška Pejović kazala je da mediji kreiraju javno mnjenje i imaju značajan uticaj na oblikovanje stavova i izmjenu socijalnih i kulturnih obrazaca i rodnih uloga.
„Zato je važna stalna edukacija novinara i novinarki, koja će uticati na podizanje njihove svjesnosti o diskriminaciji žena i rodno zasnovanom nasilju“, rekla je Pejović.
Kako je dodala, mediji treba da razvijaju kritičko – emancipatorski duh, promovišu ljudska prava i rodnu ravnopravnost i budu nosioci pozitivnih društvenih promjena.
„Nažalost, postoje stereotipi i predrasude zasnovane na inferiornosti žena i superiornosti muškaraca, kojima se opravdava nasilje nad ženama i postaje dio tradicije i kulture“, kazala je Pejović.
OEBS-ova ekspertkinja za medije Paula Petričević rekla je da u izvještavanju treba polaziti od dva ključna principa – da je nasilje odgovornost nasilnika, a ne žrtve ili preživjele, kao i da izvještavanje ni po koju cijenu ne smije ugroziti njenu bezbjednost i dostojanstvo.