Odjek saslušanja Milana Paunovića: Da li se steže obruč oko Mila Đukanovića?

Crna Gora, zemlja koja je decenijama balansirala između autoritarne stabilnosti i demokratskih impulsa, ušla je u novu fazu političkog razračunavanja s prošlošću. U fokusu se nalazi dugogodišnji lider i bivši predsjednik Milo Đukanović, čije se ime sve češće pojavljuje u kontekstu nerasvijetljenih ubistava, političkih progona i djelovanja tzv. “duboke države” iz devedesetih i dvijehiljaditih godina.

Svjedočenja iznutra: Službe bezbjednosti kao produžena ruka političke moći

Najzvučnije svjedočenje dolazi od Milana Paunovića, bivšeg visokog funkcionera MUP-a, koji je pred parlamentarnim Anketnim odborom iznio teške optužbe na račun Službe državne bezbjednosti (SDB). Paunović tvrdi da su pripadnici SDB-a ne samo zataškavali ubistva, već i aktivno učestvovali u likvidacijama, koristeći oružje koje je pripadalo državnim institucijama. Ključna tvrdnja je da „ništa nije moglo biti urađeno, a da za to nije znao državni vrh“.

Uloga “crnih trojki”, specijalnih jedinica koje su navodno bile zadužene za fizičko uklanjanje političkih protivnika, dodatno kompromituje policijsko-pravosudni aparat tog vremena i ukazuje na visok nivo organizacije i političke kontrole nasilja.

Politička odgovornost i vrh piramide

Milo Đukanović je tokom karijere izgradio imidž državnika koji balansira između Zapada i tradicionalnih interesa u regionu. Ipak, nove optužbe direktno dovode u pitanje njegov politički i moralni autoritet. Logika hijerarhije u autoritarnim sistemima podrazumijeva da ništa od ovakvih akcija nije moglo biti sprovedeno bez znanja i saglasnosti najviših instanci vlasti. Ako su svjedočenja tačna, to bi značilo da je Đukanović, u najmanju ruku, tolerisao – ako ne i nalagao – najteže oblike političkog nasilja.

Slučajevi ubistava: Dosijei koji nisu zatvoreni

Nerasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića, urednika dnevnog lista Dan, jedno je od najeksponiranijih slučajeva. Iako su vlasti tvrdile da je istraga dovedena do kraja, sve više indicija ukazuje na to da je politički motivisano zataškavanje učinjeno u cilju zaštite moćnih nalogodavaca.

Pored Jovanovića, sve se češće pominju i veze s atentatom na Iva Pukanića u Zagrebu, gdje je bivši saradnik Đukanovića, Ratko Knežević, otvoreno optužio crnogorski državni vrh za organizaciju ubistva, koristeći kriminalne kanale.

Pravosudni sistem: Test institucionalne nezavisnosti

Iako se određeni pomaci vide u hapšenju bivših bezbjednjaka poput Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, institucionalna reakcija i dalje djeluje selektivno. Nema otvorenih optužnica protiv Đukanovića, što postavlja pitanje: da li se sistem usudi da pokrene postupke protiv bivšeg lidera?

Pravi test nezavisnosti crnogorskog pravosuđa jeste upravo u tome – hoće li se procesuirati politički najmoćniji pojedinci, ili će se optužbe svedene na “žrtvene jarce” iz bezbjednosnog sektora.

Kretanje prema istini ili politički obračun?

Steže li se obruč oko Mila Đukanovića? Formalno – još ne. Ali politički i društveni pritisak raste. Javnost postaje sve svjesnija mračnih epizoda crnogorske tranzicije, a ohrabreni svjedoci sve češće istupaju.

Pitanje je da li se Crna Gora zaista suočava sa prošlošću, ili tek koristi “lov na Đukanovića” kao polugu u novim političkim borbama. Iskrena istraga i nepristrasan sud ostaju jedina garancija da će žrtve političkog nasilja dobiti pravdu, a sistem konačno biti oslobođen okova prošlosti.