„Od usklađenosti do performansi“

Kvalitet je mnogo više od usklađenosti sa standardima – on je temelj održivog razvoja, konkurentnosti i inovacija, a u današnjem poslovnom okruženju, kompanije koje ulažu u kvalitet ne samo da jačaju svoje performanse, već stvaraju povjerenje kod svojih klijenata i partnera, i aktivno doprinose prosperitetu cijelog društva.

Ovo je poručeno sa okruglog stola ,,Kvalitet: Od usklađenosti do performansi’’ koji je Privredna komora Crne Gore organizovala 11. novembra povodom Svjetskog dana kvaliteta i Evropske nedjelje kvaliteta, a koji je okupio eminentne stručnjake, predstavnike nadležnih institucija i privrede.

U pozdravnom govoru, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Dragan Kujović istakao je ključnu ulogu kvaliteta u razvoju crnogorske privrede, kazavši da tema ovogodišnjeg događaja naglašava da kvalitet ne znači samo ispunjenje propisa, već i da je pokretač inovacija i konkurentske prednosti.

Privredna komora kontinuirano obilježava ovaj dan i pokazuje posvećenost visokim standardima i unapređenju poslovanja, a kvalitet nije nešto što se postiže slučajno – on je rezultat posvećenosti, znanja, i kontinuiranog rada -rekao je Kujović. Dodao je da Komora, koja je i sama sertifikovana prema ISO 9001 standardu, ohrabruje privrednike da kvalitet doživljavaju kao šansu za rast.

Dragan Vukčević, Ministarstvo ekonomskog razvoja posebno se zahvalio Privrednoj komori za saradnju na razvoju sistema podrške privrednim društvima u implementaciji međunarodnih standarda generisanih na sistemu menadžmenta kvalitetom, naglasivši da je u prethodnim godinama, iz budžeta Vlade Crne Gore, izdvojeno je preko 2 miliona eura za podršku implementacije upravo ovih standarda.

– Danas, kada je kvalitet dio uobičajene poslovne kulture i kada kompanije imaju međusobnu poslovnu komunikaciju upravo koristeći modele razvijanja standardizovanih procesa težeći što uspješnijoj poslovnoj saradnji sveukupno, kvalitet ostaje važan dio poslovne konkurentnosti – poručio je Vukčević.

Milan J. Perović, prof. emeritus upozorio je na „krizu kvaliteta“ koja pogađa Crnu Goru, istakavši da trenutna situacija zahtijeva ozbiljan pristup i posvećenost kako bi se prevazišli izazovi u upravljanju kvalitetom.

– Iako Crna Gora ima nekoliko stotina uspješnih preduzeća, broj sertifikata menadžmenta kvaliteta je upola manji od očekivanog, a ne postoji registar koji bi precizno pratio ove sertifikate, što omogućava manipulacije u njihovom broju – naglasio je Perović.

Ukazao je i na nedostatak redovnih stručnih skupova u oblasti kvaliteta, kao i na činjenicu da Vlada Crne Gore već deset godina ne ažurira strategiju kvaliteta, već je samo produžava.

Jedan od ključnih problema koje je Perović naglasio jeste degradacija sertifikata kvaliteta u puki „predmet trgovine“.

– Sertifikat kvaliteta zaista je postao ‘predmet’ trgovine – može se kupiti-, kazao je on, upozoravajući na štetne posljedice takvog pristupa, jer bez istinske posvećenosti principima i standardima, organizacije ne mogu postići stvarnu usklađenost i visok učinak.

Perović je poručio da je za prevazilaženje sadašnjih poteškoća neophodno identifikovati uzroke problema i pronaći načine za njihovo otklanjanje, što će omogućiti crnogorskim organizacijama da napreduju u duhu ovogodišnjeg motoa Svjetskog dana kvaliteta – „od usklađenosti do performansi.

Dragan Šarović govorio je mogućnosti postizanja idealnog cilja u proizvodnji, posebno u kontekstu smanjenja broja neispravnih proizvoda.

Prema njegovim riječima, idealan cilj je stanje u kojem bi broj neispravnih proizvoda bio nula bez povećanja troškova, čime bi minimalna vrijednost ukupnih troškova bila jednaka osnovnim, a vjeruje da je ovaj cilj teoretski moguć uz kreativnost i angažman zaposlenih.

– Jedini način da se idealan cilj postigne jeste stvaranjem povoljnih uslova za razvoj kreativnosti i vještina radnika kako bi se pronašla inovativna rješenja za eliminaciju defekata – zaključio je Šarović.

Velimir Strugar istakao je kako se upravljanje kvalitetom razvijalo od osnovnog ispunjavanja standarda do savremenih modela, kao što su kvalitet 4.0 i 5.0, koji koriste napredne tehnologije za praćenje procesa i proaktivno upravljanje kvalitetom.

Navodi da je upravljanje kvalitetom evoluiralo s uvođenjem Totalnog upravljanja kvalitetom (TQM) i da danas omogućava predikciju problema u realnom vremenu, te da Industrija 5.0 donosi fleksibilnost i personalizaciju u proizvodne procese kroz saradnju ljudi i robota.

– Neophodno nam je objektivno i transparentno izvještavanje, uz postepeno povećanje kompetencija na svim nivoima. Kvalitet 5.0 ne smije biti u krizi – zaključio je Strugar, apelujući na kontinuitet u primjeni visokih standarda i održivosti u poslovanju.

Kvalitet i diplomatija Zoran Jocović predavač na Univerzitetu Donja Gorica  govorio je temu “Kvalitet i diplomatija”.

– Savremenu diplomatiju uspješnom čini primjena standarda kao što su organizovanost, kompetentnost organizovanost i funkcionalnost. Dobre diplomatije savremenih država su dostigle te standarde, dok druge teže da to učine da bi svoje spoljnopolitičke prioritete promovisali na što je moguće više profesionalan način – rekao je Jocović.

Prema njegovim riječima, organizovanost je jedan od najbitnijih elemenata uspješne diplomatije.

– Svaka država teži da dobro artikuliše spoljnopolitičke prioritete. Male države nemaju luksuz da otvaraju puno ambasada, pa zato pribjegavaju modelu operativnih i fleksibilnih diplomatija, po uzoru na velike države sa velikom diplomatskog istorijom – rekao je Jocović.

O primjerima dobre prakse primjene sistema menadžmenta kvaliteta u poslovanju svoje kompanije, govorio je Zoran Čelanović, Invar Ivošević doo Tivat, naglašavajući da su sertifikati i odobrenja ključni elementi poslovanja.

Čelanović je istakao da je njeova kompanija 2007. godine uvela sistem upravljanja kvalitetom s ciljem optimizacije rada, a prema njegovim riječima, važno je nastaviti sa unapređenjem sistema internog komuniciranja, posebno za nove zaposlene, kazavši da kompanija planira unapređenje poslovanja kroz PDCA metod (Planiraj, Uradi, Provjeri, Sprovedi).

– Kontrola kvaliteta, kako interna tako i eksterna, ključna je za dalji razvoj, a praćenje međunarodnih standarda i zahtjeva pomorske industrije, uz oslonac na ISO 9001, predstavlja osnovu za dalju nadogradnju sistema kvaliteta i implementaciju drugih važnih standarda u poslovanju – zaključio je Čelanović.

Na kraju, Pavle Popović, dipl. ing pomorstva prezentovao je svoj univerzitetski udžbenik „Upravljanje kvalitetom lučkih usluga u uslovima neizvjesnosti“, koji predstavlja sveobuhvatan udžbenik temeljen na savremenim naučnim metodama i inovativnim pristupima upravljanju lučkim uslugama.

On je istakao da se u svom djelu bavi razvojem modela za integrisano upravljanje lučkim uslugama s aspekta sistema kvaliteta, pružajući praktične smjernice za efikasnije organizovanje i vođenje luka, a kao reprezentativan primjer, odabrao je Luku Kotor AD, koja je prepoznata po svojoj važnosti za privredu Crne Gore i specifičnim izazovima koji proizlaze iz njenog značaja.

– Uspjeli smo da u Luci Kotor istaknemo važnost novog sistema integracije, prepoznajući kvalitet kao ključni prioritet. Sada je važno uključiti principe proaktivnosti i kontinuiranog učenja kako bismo unaprijedili sistem kvaliteta i postigli dugoročne ciljeve – zaključio je Popović.

Okrugli sto je završio aktivnom diskusijom u kojoj su poslenici kvaliteta razmijenili mišljenja o trenutnim izazovima i perspektivama razvoja ove oblasti u Crnoj Gori. Fokus je bio na pitanjima kako unaprijediti postojeće standarde i prepoznati kvalitet kao strateški cilj, a ne samo administrativnu obavezu. Takođe su istakli potrebu za jačanjem edukacije zaposlenih i primjenom modernih tehnologija u praćenju i poboljšanju kvaliteta, kao i za podrškom Vlade kroz povoljnije regulatorne okvire i olakšice za kompanije koje kontinuirano unapređuju svoje procese.

Posebno su diskutovani izazovi koji se odnose na nepravilnosti u sertifikaciji kvaliteta, što prema riječima prof. Perovića ugrožava povjerenje u sistem sertifikata kao pouzdanog pokazatelja poslovne izvrsnosti. Predloženo je uvođenje preciznijih registara i osnivanje posebnih stručnih foruma koji bi omogućili redovne stručne rasprave i razmjenu iskustava iz oblasti upravljanja kvalitetom.