Od početka godine: Zbog lažnih bolovanja kaznili doktore i zdravstvene ustanove ukupno sa 4.100 evra

Zdravstvena inspekcija od početka ove godine kaznila je prekršajno dva puta izabrane doktore novčanom kaznom od po 500 evra, a domove zdravlja sa po 1.000 zbog nezakonitih bolovanja. U dva slučaja, tvrde u ovoj inspekciji, kažnjena su i odgovorna lica u tim zdravstvenim ustanovama i njima je takođe izrečena novčana kazna od po 500 evra.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) kazali su da je u jednom slučaju, shodno Zakonu o zbirkama podataka u oblasti zdravstva zbog utvrđenog prekršaja koji se odnosi na nepotpun unos podataka u medicinsku dokumentaciju izdati prekršajni nalozi ljekaru specijalisti i odgovornom licu u iznosu od 50 evra. U drugom slučaju, tvrde, nije utvrđen prekršaj kod ljekara specijaliste.

Inspekcija je, navode u odgovoru “Vijestima” u tim slučajevima postupala na osnovu izvještaja Komisije Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), koja je utvrdila da su bolovanja utvrđena suprotno zakonu.

Iz UIP su pojasnili da, prema novom Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor radi komisija koju obrazuje FZO.

“… Dok provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo zdravlja”, pojasnili su.

Iz UIP su istakli da te komisije čine doktori specijalisti medicine rada i doktori specijalisti odgovarajućih grana medicine, u zavisnosti od vrste bolesti ili povrede.

Objasnili su i da je članom 37 Zakona propisano, između ostalog, i to da u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa članom 36, FZO može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za provjeru privremene spriječenosti za rad Ministarstvu.

“Kada je postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad pokrenut na zahtjev poslodavca, troškove za rad pomenutih komisija snosi taj poslodavac, u skladu sa zakonom”, rekli su iz UIP.

Pojasnili su da zdravstvena inspekcija nema nadležnosti za provjeru privremene spriječenosti za rad, odnosno nije imala nadzore za kontrolu zakonitosti utvrđenih bolovanja u 2022. i 2023. godini.

Sa druge strane, zdravstvena inspekcija može da kontroliše medicinsku dokumentaciju koja je nastala kao posljedica utvrđivanja privremene spriječenosti za rad u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Prema podacima FZO, u Crnoj Gori je prošle godine otvoreno 16.000 bolovanja, što je državu koštalo devet miliona evra. Zbog privremene spriječenosti za rad, u 2023. godini izgubljeno je 128.335 radnih dana.

Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je kazao da ta ustanova za refundaciju bolovanja izdvaja godišnje između devet i deset miliona evra. Tvrdi da to nije konačna cifra jer bolovanja do 60 dana idu na teret poslodavca.

“Ne znači da se broj bolovanja povećava, jer kako rastu plate rastu i refundacije”, kazao je Kadić i podsjetio da FZO ne refundira bolovanja preduzeća koja se finansiraju iz budžeta. Ocijenio je da, ako se to spoji, može se govoriti o cifri od 40 do 50 miliona evra koja se na godišnjem nivou utroše na sva bolovanja.

Kadić je nedavno za Televiziju Crne Gore (TVCG) kazao da je teško retroaktivno provjeriti bolovanja, da provjeravaju samo sumnjive slučajeve, a da je nadležnost FZO samo da prekine bolovanje

“Mi nemamo pravo sankcije prema pacijentu, a izvještaj se šalje Ministarstvu zdravlja na dalje procesuiranje i izabranog ljekara koji je otvorio bolovanje i specijaliste”, saopštio je Kadić.

Vlada je nedavno donijela odluku da formira Nacionalnu komisiju za kontrolu privremene spriječenosti za rad. Komisija za bolovanja formirana je na prijedlog ministra zdravlja Vojislava Šimuna. Predsjednik Komisije je potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević. Zadatak novoformirane komisije, saopštili su iz Ministarstva, je da izvrši identifikaciju i izradi analizu problema i uzroka zluopotrebe bolovanja, utvrdi prioritete i efikasne mjere i metode na planu razvoja i jačanja politika u ovoj oblasti, kao i predlaže mjere za unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira u oblasti adekvatne kontole privremene spriječenosti za rad. Pored Pavićevića i Šimuna, članovi su i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministar finansija Novica Vuković, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, ministar pravde Andrej Milović, kao i direktor FZO Kadić, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović i predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Unije slobodnih sindikata, te Saveza sindikata Crne Gore.

Komisija će se, prema navodima Vlade, sastajati kvartalno, a po potrebi i češće.

(Vijesti online)