Obilježena godišnjica zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu: Mučki ubijena 42 pripadnika JNA, 71 ranjen, 207 zarobljeno

U Sarajevu je obilježena 31. godišnjica od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Sarajevu.

Nakon parastosa u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, učesnici obilježavanja godišnjice od zločina nad pripadnicima JNA krenuli su autobusima za Dobrovoljačku ulicu, gdje su mirno prošetali i položili cvijeće na mjestu događaja.

Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da u BiH neće biti razumijevanja dok se ne počnu uvažavati sve žrtve i da predstavnici Srpske neće odustati od borbe za jednakost srpskih žrtava.

„Sve dok svi u Sarajevu ne shvate da je poštovanje žrtava dvosmjerna ulica, a ne jednosmjerna, i da, ukoliko tražiš da se tvoje žrtve poštuju, moraš da poštuješ i tuđe“, rekao je Stevandić.

Bogdana Tomović, čiji je devetnaestogodišnji sin Zdravko ubijen u napadnutoj koloni, izjavila je da joj je tog dana „ubijeno sve u životu“.

„Došla sam na ovaj dan da obilježim moju tugu, moju nevolju. Čekam pravdu, jedina mi je želja kao majci da pravda izađe na vidjelo. Prije 31 godinu ubijeno mi je sve u životu“, rekla je Tomović.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić, kao i jedinica kojima je komandovao Ismet Bajramović Ćelo 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz celokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u Sarajevu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.