Novi „šamar“ Hrvatima iz Vatikana: Rim nije proglasio Međugorje za zvanično katoličko svetilište

On sep 25, 2024

Sveta stolica iz Rima nije proglasila „Brdo ukazanja“ u hercegovačkom selu Međugorje za zvanično katoličko svetilište, ali su mu priznati „duhovni plodovi“ koji doprinose jačanju vjere.

Međugorje je za Vatikan više od četiri decenije vruć krompir o kome izbjegavano direktno izjašnjavanje. U početku je „ukazanje“ snažno podržano pre svega da bi se nervirale tadašnje komunističke vlasti u Jugoslaviji.

U međuvremenu Međugorje je postalo katoličko svetilište u koje su dolazili milini vjernika iz svih krajeva svijeta. To je pritiskalo vatikansku administraciju i nametalo pitanje ozvaničenja „mjesta ukazanja“ Gospe.

Bez obzira što je Međugorje postalo veliki hit među katolicima cijeloga svijeta zvaničnici Vatikana su godinama oklijevali da ga proglase svetilištem jer su od početka sumnjali da se radi od manipulaciji, svjesnoj ili nesvjesno. Uostalom, istorija nas uči da je tokom protekle dvije hiljade godina bilo dosta „vizionara“ koji su viđali Isusa lično, Bogomajku Mariju i druge svece.

Ipak, iz Rima nikada nije stigla direktna poruka da ne „priznaju Gospine objave iz Međugorja“ jer su milioni ljudi pohodili hercegovačku varoš. Zbog toga su vatikanski zvaničnici umjesto svetilišta priznali „duhovne plodove“ ovoga mjesta.

Vatikan je priznao brojne pozitivne plodove koji se događaju u Međugorju ali nije dao svoj stav o natprirodnosti koja se vezuje za tvrdnje mještana da im se tamo ukazuje Gospa i šalje poruke vjernicima.

Godinama se prilično jasno najavljivalo šta će Vatikan reći o Međugorju, da je to mjesto pobožnosti, hodočašća, vjerske posvećenosti, ali neće saopštiti da je to mjesto gdje se Djevica Marija stvarno ukazala.

Zato odluka rimskog pape o Međugorju nije iznenadila nikoga, čak ni lokalne sveštenike u Hrvatskoj.

Izgleda da su od vjerskih više zabrinuti lokalni turistički zvaničnici je se otvara pitanje da li će priliv deviza u blizini „Brda ukazanja“ da presuši, ili bar opadne.