Ministraka evropskih poslova Ana Novaković Đurović očekuje da će oktobarski Izvještaj za Crnu Goru prepoznati rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, posebno u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Oni su naglašeni u posljednjem non-pejperu za poglavlja 23 i 24 i vjerujem da će u Izvještaju imati svoju validaciju. U pitanju su istorijske akcije na polju suzbijanja korupcije na visokom nivou, oslobađanja sistema od sprega s kriminalom, rekordnih zapljena duvanskih proizvoda i droge, nelegalne eksploatacije šljunka itd. Uspostavljen je toliko godina traženi track record u ovoj oblasti i vlada je u tom dijelu pokazala odlučnost i spremnost da isporuči rezultate”, rekla je Novaković Đurović za “Vijesti”.
Taj proces je dobio svoj zamah, dodaje, i od ključne je važnosti za Crnu Goru da ne bude zaustavljen – posebno oslobađanje države od svih vidova mafije.
“To je preduslov za nezavisne, profesionalne i efikasne institucije i ekonomski oporavak”, kazala je Novaković Đurović.
Ministarka je navela da Vlada vodi stoprocentno usaglašenu spoljnu politiku sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
“Vlada je potpisala tri sporazuma iz Berlinskog procesa i svakom odlukom potvrdila svoj ključni spoljnopolitički prioritet, a to je članstvo u EU. Naša pregovaračka struktura, promijenjena zbog zahtjeva nove metodologije, je zaokružena i funkcionalna. Napredak je ostvaren i u drugim oblastima, posebno u ekonomiji“, rekla je Novaković Đurović, pa nastavila:
„Crna Gora ima najbolje pokazatelje kretanja inflacije u regionu, približne kretanjima u EU; javni dug na 60 odsto, prosječna plata 797 eura. Zbog neispunjavanja političkih kriterijuma mnogi rezultati Vlade, kojih ima u različitim oblastima, ostaju u sjeni nedostatka političkog konsenzusa u vezi s imenovanjima u pravosuđu”, kazala je ministarka.
Glavni zadatak, kako je dodala, ostaju politički kriterijumi, prije svega upravo imenovanja u pravosuđu, koja će omogućiti dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24. “To će izgledno biti posebno naglašeno u Izvještaju”, navela je.
Komentarišući različite izjave zvaničnika EU, Novaković Đurović je podsjetila da je politika proširenja godinama u krizi i nedostatku konsenzusa u samoj EU u vezi sa daljim pravcima djelovanja.
“Istina, ona se u posljednje vrijeme oživljava, najprije zbog Ukrajine. Poruke da je Zapadni Balkan dio EU više nisu dovoljne. Smatram da EU mora izaći s jasnom vizijom u kom vremenskom okviru je spremna za proširenje. Odgovor na ovo pitanje biće i finansijski okvir 2027. godine, odnosno budžet. Ako se EU zaista odluči za prijem novih članica, stavka proširenja će se naći u budžetu. Do tada, Crna Gora ima i vremena i mogućnosti da sprovede tražene reforme. Vjerujem da će u tome uspjeti, i da svi politički subjekti moraju biti svjesni ove mogućnosti koja je pred nama”, rekla je Novaković Đurović.