Protesti zbog Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori ne jenjavaju. Pritom se ne radi samo o crkvenoj imovini: predsjednik Đukanović svjesno podstiče sukobe, ocjenjuje Špigel u tekstu pod naslovom „Milovi trikovi“.
„Crna Gora je dugi niz godina važila za ostrvo stabilnosti na problematičnom zapadnom Balkanu. Crnogorski predsjednik i dugogodišnji vladar Milo Đukanović vješto je manevrisao svojom državom tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i mirnim putem je odveo do nezavisnosti 2006. godine. Bivši mladi komunista Milo u međuvremenu je postao odani saveznik NATO i EU, a Zapad mu je zbog toga posljednjih godina progledao kroz prste mnoge unutrašnjopolitičke afere.“
„Ali u zemlji vlada veliko nezadovoljstvo zbog njegove korumpirane i feudalističke vladavine. Vjerovatno je to razlog zbog kojeg taj stabilokrata ovih dana demonstrira da bez njega Crnoj Gori prijeti haos“, ocjenjuje novinar Keno Fersek u tekstu za internet izdanje njemačkog magazina Špigel.
Novi zakon dijeli Crnu Goru
„Priliku za to nudi novi Zakon o vjeroispovijesti koji je usvojen krajem prošle nedjelje. Kontroverzna odredba zakona je da crkve u Crnoj Gori moraju pružiti dokaz o vlasništvu nad zgradama i zemljištem koje su posjedovale prije 1918. godine. U suprotnom, toj imovini prijeti eksproprijacija. Godina 1918. se pominje jer se Crna Gora tada integrisala u Kraljevinu Jugoslaviju. Ta odredba je prevashodno usmjerena protiv uticajne Srpske pravoslavne crkve u državi, a kojoj pripada većina vjernika u Crnoj Gori“, piše Špigel.
„Srpskoj pravoslavnoj crkvi će biti teško da pruži dokaze o vlasništvu mnogih starih imanja, jer su moderni katastri u regionu uglavnom uvedeni tek poslije 1918. Iako su međunarodna tijela poput Savjeta Evrope izričito zatražila od crnogorske vlade da zakon struktuira u konstruktivnom dijalogu, sa svima koji su pogođeni, kontroverzna odredba je ipak zadržana u zakonu.“
Predsjednik vlada zemljom kao gazda svojim imanjem
„Kada je zakon prošle sedmice usvojen, u podgoričkom parlamentu izbio je haos. Nakon glasnih protesta opozicije, policija je uhapsila 18 članova prosrpskog opozicionog saveza, a protiv trojice je pokrenut krivični postupak. Od tada, hiljade ljudi svakodnevno demonstrira širom zemlje. Povremeno blokiraju glavne saobraćajnice, a više puta je bilo i nasilnih sukoba. Protesta protiv tog zakona bilo je i u Srbiji i u Republici Srpskoj. Nacionalisti su u Beogradu išarali crnogorsku ambasadu.“
„Predsjednik Đukanović time međutim nije bio impresioniran – zakon je potpisao samo dan nakon što je donesen. Pritom se ne radi toliko o crkvenoj imovini – mnogo govori u prilog tome da šef države svjesno traži konfrontaciju, jer time odvlači pažnju od stvarnih problema u Crnoj Gori. Đukanović, članovi njegove porodice i uži krug bliskih saradnika već tri decenije vladaju zemljom kao da je to njihovo privatno imanje. Umiješani su u brojne korupcionaške afere, a da za njih nikada nisu morali da odgovaraju.“
Špigel dalje piše: „Izbori u zemlji redovno se lažiraju u korist Đukanovićeve vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). U Crnoj Gori još nije došlo do promjene vlasti. Đukanović ’kupuje’ inostranstvo nudeći se kao pouzdan partner u operacijama NATO ili kao bedem EU u izbjegličkoj krizi.“
Duško Knežević uzdrmao Đukanovića
„Ali, Duško Knežević – oligarh koji igra svoju sopstvenu igru – već godinu dana potresa Milov sistem: Više puta je objavljivao video-snimke na kojima se vidi podmićivanje i ilegalno finansiranje DPS. Crnogorska javnost na to je reagovala sa ogorčenjem. Pred predstojeće parlamentarne izbore na jesen to predstavlja stvarnu prijetnju Đukanoviću i njegovoj stranci.
Vladika SPC upozorava na građanski rat
„U tako delikatnim unutrašnjopolitičkim situacijama“, piše njemački magazin, „Đukanović je više puta pokušavao da tematizuje nezavisnost Crne Gore od bivše državne asocijacije sa Srbijom, kao i raspravu o identitetu nezavisne zemlje. On pokušava da polarizuje, a sebe da predstavi kao patriotu i čuvara integriteta zemlje. Pritom mu pozicija najjačeg opozicionog saveza, Demokratskog fronta, odgovara – zato što je jasno prosrpski i može da se predstavi kao peta kolona Beograda.“
„Šef države takođe podstiče sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori. Crna Gora godinama bezuspješno pokušava da Crnogorsku pravoslavnu crkvu, koja je osnovana 1993. godine, učini zvanično većinskom crkvom. Ona nije priznata u pravoslavlju i, prema nezvaničnim procjenama, ima samo nekoliko hiljada sljedbenika.“
„Trenutno je nejasno da li će Milova taktika biti uspješna – a nema sumnje da je ona opasna: crnogorska vlada upozorila je Srpsku pravoslavnu crkvu da podriva državnost države, a mitropolit Amfilohije čak kaže da može doći do građanskog rata.“
„Sukob prijeti da se proširi i van granica Crne Gore: predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da šalje „signal jedinstva svim Srbima, bez obzira na granice koje ih dijele“. To se takođe može tumačiti kao prijetnja upućena na adresu Crne Gore. S druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova u Rusiji ocjenjuje da je crnogorski zakon ’napad na jedinstvo pravoslavlja’“, navodi se na kraju teksta koji objavljuje Špigel.