Nikad manje ljudi na obilježavanju „Oluje“ u Hrvatskoj: Izostali izaslanici drugih zemalja, mediji ne pominju srpske žrtve

Hrvatska danas kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježava 29 godina od najvećeg egzodusa u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, kada je iz svojih domova sa prostora tadašnje Republike Srpske Krajine protjerano više od 220.000 Srba, dok se gotovo 2.000 njih i dalje vodi kao poginulo ili nestalo.

Za Hrvatsku je ovo praznik oslobođenja, koji se od ranih jutarnjih sati tradicionalno obilježava u Kninu, gdje su došli najviši državni zvaničnici – predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik parlamenta Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković.

U hrvatskim medijima se ne pominju srpske žrtve, niti protjerani.

Kako prenosi hrvatski portal „Indeks“, na Trgu dr Ante Starčevića (inače čovjeka koji je smatrao da su Srbi „pasmina koja treba da bude iz naroda istrebljena“) završen je program obilježavanja, nakon čega je centralna svečanost premještena na stadion NK Dinara.

Malo ljudi

Ove godine je primjetno manje ljudi na obilježavanju Oluje. Razlog tome je, smatraju stanovnici tog grada, što se posljednjih godina ograđuje prostor na trgu, zbog čega unutar trga mogu da borave samo političari i novinari. Smeta im takav odnos prema braniteljima, odnosno „onima koji su stvarali Hrvatsku“.

„Sećam se Oluje prije 29 godina jer sam učestvovao. Uvijek se naježim, ali mi je krivo što posljednjih godina branitelji ne mogu do trga jer je sve ograđeno. Puste nas na trg tek kada završi program. Ovo je prilika da se svake godine branitelji okupe, a opet…“, rekao je Ante Perković.

„Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti sve naredne generacije treba da obilježavaju, da budu ponosni i nikako da ne zaborave, jer je žrtva bila ogromna“, izjavila je Ivana Vulić.

Hina prenosi izjavu Marije Bušić koja je u Knin stigla iz Zadra i kaže da nije vidjela nikada tako malo ljudi na proslavi kao danas. Ne zna šta je tome razlog i nije joj jasno zašto brojni branitelji stoje na suncu iza ograde.

„Ne znam šta bih rekla. Ovo je veliki dan i trebalo bi ga svi zajedno provesti. Podjele nas neće nikuda odvesti“, rekla je Bušić.

Takođe, u Kninu su, za razliku od prethodnih godina, izostali izaslanici drugih zemalja, a među prisutnima iz susjednih zemalja je samo lider HDZ u BiH Dragan Čović. Ne prisustvuju ni predstavnici manjinskih zajednica u Hrvatskoj.

Nakon obraćanja predstavnika državnog vrha, Knin su preletjeli borbeni avioni tipa MIG i „rafali“. Svečanost na stadionu Dinara završena je prikazom sposobnosti pripadnika Hrvatske vojske i policije te letačkim programom.

Predsjednik Republike Zoran Milanović u obraćanju na gradskom stadionu Dinara rekao da Hrvatska ne proslavlja „Oluju“ da bi likovala nad nekim.

„‘Oluja’ nije bila moguća bez junačkog učešća HVO-a (hrvatskih snaga u tzv. Herceg-Bosni), ovladavanje Kupresom, Dinarom i BiH zaleđu Knina. Te akcije bile su mukotrpno stvaranje pretpostavki za najučinkovitiju opciju oslobađanja okupiranih teritorija ovdje na jugu gdje je sve počelo. Slavimo i mudrost i lukavost političkog rukovodstva i vojnih komandanata koji su čekali pravi čas za udarac pobunjeničkoj para-državi stvorenoj pod Miloševićevim režimom“, rekao je Milanović.

Rekao je i da Hrvatska „Oluju“ ne proslavlja da bi likovali, kako je naveo, nad porazom druge strane niti nad žrtvama.

„Saosećamo s bolom svake porodice koja je izgubila svoje najbliže. Ne želimo da promovišemo militarizam, to je nepotrebno. Ovdje se okupljamo da bismo slavili slobodu jer smo se oduprli pokoravanju i slobodu ne smijemo da mijenjamo ni za sva blaga ovoga svijeta“, naveo je Milanović, za čijeg je predsjedavanja Vladom Hrvatske ta zemlja postala članica EU.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je ocijenio da je „Oluja“ označila novo razdoblje u hrvatskoj istoriji. On je govorio o istorijatu ove „vojno-policijske akcije“ i istakao da je „podizanje zastave na kninskoj tvrđavi jedan od najsrećnijih trenutaka u hrvatskoj istoriji“.

(Tanjug)