Nezavidni podaci: U Crnoj Gori zatvoreno sedam seoskih škola

U Crnoj Gori ove godine, školske 2021/2022. zatvoreno je sedam područnih jedinica osnovnih škola. Ugašene su, jer u njima više nije bilo djece. Mogu ponovo da se aktiviraju kada se pojave djeca koja bi pohađala nastavu.

To pokazuje statistička baza Ministarstva prosvjete. Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kažu da se škole ne zatvaraju dok god postoji i jedan učenik.

U državi broje 94 seoske škole koje ukupno imaju 9.250 đaka.

Nijesu precizirali gdje se tačno nalaze škole koje su zatvorene ove godine.

“Decenijska pojava migracije stanovništva iz seoskih naselja u grad, kao i proces brze urbanizacije, prevazilazi nadležnosti Ministarstva prosvjete i postaje društveni problem, pa je neophodno izvršiti decentralizaciju, kako na društvenom nivou, tako i u oblasti obrazovanja”, rekli su oni.

Ministarstvo prosvjete, kako dodaju, pruža podršku tom procesu. Navode da nijesu donijeli rješenje o prestanku rada nijedne škole zbog malog broja učenika, već one funkcionišu dok god ima i jednog đaka u njoj. Imaju takav pristup bez obzira, kažu oni, što je finansiranje rada tih škola veoma skupo za sistem.

“Posebno imajući u vidu starije razrede, odnosno predmetnu nastavu, gdje je potrebno angažovati više nastavnika, platiti njihov rad, obezbijediti im prevoz “, rekli su iz Ministarstva.

Jedinu doktorku demografije u Crnoj Gori prof. dr Dragicu Mijanović brinu ovi podaci. Kaže da čim se zatvori škola – tu više nema stanovnika, ostaje pusto selo.

Iz Ministarstva ističu i da se u više navrata ranije pokušalo sa idejom o racionalizaciji školske mreže, odnosno da škole sa malim brojem učenika postanu područne jedinice ustanove najbliže veće škole. Međutim, ta ideja nije realizovana, baš zbog podrške razvoju seoskog područja. Stava su da je škola u malom mjestu ne samo vaspitno-obrazovna ustanova već i centar kulturnih, sportskih i drugih socioloških dešavanja. Kao takva predstavlja motivaciju za mlade ljude da njihova perspektiva u tom mjestu postoji, poručuju iz Ministarstva.

Profesorica Mijanović ističe da se gašenjem škola ukidaju radna mjesta, pa su evidentne i ekonomske posljedice. Problem je, prema ocjeni Mijanović, što u selima nema vode, saobraćajna infrastruktura je loša i ako je ima – putevi su katastrofalni.

Poručuje da treba ulagati, da se ljudi zaustave da žive na selu. Kaže da se mnogo više iseljavaju ljudi sa sela na Cetinju, u Nikšiću i iz Budve. To su opštine koje broje najviše sela bez stanovnika.

Kaže da 2011. godine na sjeveru nije bila nijedna opština koja ima stanovnika bez sela, iako je sjever ugrožen. Podsjeća da je 2011. godine Budva imala šest-sedam sela bez stanovnika.

“Postojalo bi rješenja da ima volje. Trebalo je, prije svega, ranije reagovati. Treba ulagati u ta sela”, kaže prof. Mijanović.

Ispričala je da se radi prostorni plan Budve, da je angažovana za oblast demografije i očekuje da se donesu neka rješenja. Dodaje da je realizacija planova loša.

Prof. Mijanović je rekla da je, inače, ne zovu nadležni koji bi mogli riješiti probleme iseljavanja stanovništva, da ljude iz nauke ,,nekako uvijek svi zaobilaze“.

Komentarišući stanje u regionu, kaže da su Hrvati donijeli demografsku politiku i dosta rade na poboljšanju situacije. Daju subvencije mladim bračnim parovima, poljoprivrednicima, daju im prednost prilikom zapošljavanja. Profesorica kaže da su kod nas fino uređeni zakoni, ali da ih malo ko poštuje.

“Veliki dio prostora Crne Gore ostaje bez stanovnika i to nije dobro. Dolazi do nejednake raspodjele stanovništva. Podgorica i Primorje su prenaseljeni. Tu je i pritisak stanovništva. Sjever je po prirodnim resursima bogatiji nego sav ostali dio Crne Gore, a stanovnika je mnogo manje”, rekla je ona.

U 19 škola samo po jedan đak

Podaci Ministarstva prosvjete pokazuju da u 19 obrazovnih jedinica nastavu pohađa samo po jedan đak.

Takva situacija je u barskoj školi ,,Bratstvo jedinstvo“ u Donjim Murićima, te u školi ,,Vukajlo Kukalj“ u Lazima u Beranama.

Jedan učenik je i u OŠ ,,Krsto Radojević“ u Bijelom Polju, u Lijesci, kao i područnoj jedinici koja je u Potrku.

Takođe, u Bijelom Polju, u Osnovnoj školi ,,Milomir Đalović“, u Negobratini, nastavu pohađa samo jedan učenik.

Tako je i u bjelopoljskoj školi ,,Šukrija Međedović“ u Radulici.

Jedan đak je u učionici škole ,,Milosav Koljenšić“ u Danilovgradu, u Mijokusovićima.

U školi ,,Međuriječje“ u Kolašinu, u Liješnju, takođe.

Jedan đak je i u Barama, u školi ,,Mojsije Stevanović“ u Kolašinu, u nikšićkoj školi ,,Ivan Vušović“ u Orahu, u ,,Janko Mićunović“ u Broćancu.

U Plužinama u Obrazovnom centru Plužine, Bezuje, samo je jedan učenik, kao i u ustanovi koja je u Crkvičkom Polju, Mratinju, Pišču, Rudinicama.

Na listi je i ulcinjska škola u Darzi – ,,Maršal Tito“.

U matičnoj školi u Šavniku ,,Jovan Ćorović“ samo je jedan učenik, kao i u istoimenoj školi, područnoj jedinici u Slatini.