Nema toliko zatvora koliko ima Srba kojima srebrenički zločin nije genocid

Apsurdna odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka da nametne zakon o kažnjivosti negiranja genocida u Srebrenici doneta je isključivo da bi se napravio haos i destabilizovala BiH i ne može se sprovesti jer nema toliko zatvora u Sarajevu da smeste sve one Srbe u BiH koji misle da se u Srebrenici dogodio zločin ali ne i genocid.

Kako će se sprovesti taj zakon ako, hipotetički, izađe 15.000 ljudi na Trg Krajina u Banjaluci i kaže da ne priznaju kvalifikaciju genocida za ono što se desilo u Srebrenici, možete li da uhapsite 15.000 ljudi. Koliko ljudi treba da radi na tim slučajevima da biste sutra procesuirali 100.000 ljudi, pita banjalučki politčki analitičar Vojsilav Savić, koji smatra da je cilj Inckove odluke da se isprovociraju nacionalne tenzije u korist samo jedne adrese, one u Sarajevu.

Kako uhapsiti sve Srbe za koje Srebrenica nije genocid

Uz opasku da istorija može da se poigra pa tako Inckova odluka pada na dan kad je 1914. Austrougarska postavila ultimatum Srbiji zbog ubistva Franca Ferdinanda, Savić ocjenjuje da je riječ o potezu koji BiH može da odvede u ambis.

„To je toliki presedan nakon tolikih godina nemešanja Incka u unutrašnja pitanja BiH. On je na potpuno kukavički način nametnuo odluku s kojom veći dio države ne može da se složi a nema nikakve veze ni sa poštovanjem prema žrtvama niti sa odnosom prema ratu“, konstatuje politikolog.

Odluka Incka, primjećuje diplomata u penziji Zoran Milivojević, označava povratak tzv. bonskih ovlašćenja viskoih predstavnika, a dio je čitavog niza događaja vezanih za Srebrenicu poslednjih mjeseci.

Od konačne presude generalu Ratku Mladiću, rezolucija u skupštinama u Podgorici i Prištini, suprotne ocjene da nije bilo genocida u Srebrenicu koju je dala Nezavisna međunarodna komisija, preko poruka iz Brisela i Vašingtona da treba sankcionisati svakog ko negira genocid došlo se do političke platforme da stav o genocidu bude osnov za rješenje pitanja na ovom prostoru, a zasniva se, kako objašnjava Milivojević, na činjenici da Srbija i srpska strana imaju ključnu negativnu ulogu u događajima iz 90-ih.

Odnos prema genocidu – platforma za amnestiranje Zapada

„Odnos prema genocidu treba da bude i platforma za amnestiranje svega onoga što je Zapad učinio ovdje 90-ih godina. Ovdje se Incko samo pojavljuje kao još jedan elemenat“, dodaje diplomata, podsjećajući da ta odluka koincidira sa nametanjem novog visokog predstavnika Kristijana Šmita i sa odbacivanjem rusko-kineskog predloga rezolucije u Savjetu bezbjednosti, što pokazuje da zapadne zemlje odbijaju da se poštuju procedure.

„To je opasno i zbog unutrašnje situacije u BiH, ali i zato što je ovo poruka da se na Zapadu opredjeljuju za radikalizaciju, za to da po svaku cijenu uspostave unitarizaciju BiH na platformi koja je zacrtana još 90-ih i gdje stav o genocidu služi kao jedan od ključnih elemenata“, upozorava on.

Da je riječ o odluci koja će imati ozbiljne posledice smatra i profesor Srđan Perišić, koji to vidi kao udar na Srpsku i početak svojevrsnog „lova na Srbe“. Incko, kako kaže, tu odluku za koju je imao podršku bošnjačke elite u Sarajevu nije doneo sam, već uz konsultacije i sa Vašingtonom, i sa Londonom, i sa Briselom, i sa Berlinom.

Crvena linija za Srbe

Perišić skreće pažnju da su, s druge strane, Rusija, a prvi put i Kina, u Savjetu bezbjednosti oštro napale zapadnu politiku u BiH tražeći ukidanje pozicije visokog predstavnika.

„Nakon poslednje sjednice Savjeta bezbednosti o BiH, jasno je da Rusija i Kina počinju bitku protiv donošenja odluka mimo procedure i nadležnosti, kao i da smatraju da BiH više ne treba tretirati kao protektorat već kao subjekt međunarodnog prava u punom kapacitetu čiji će ostnov biti Dejtonski sporazum“, slaže se i Zoran Milivojević.

On dodaje da s aspekta međunarodnog prava novi visoki predstavnik nije legalan, što je stav i Rusije, Kine i Republike Srpske, dok pokušaj da se on nametne na silu izaziva nestabilnost i proizvodi novi konflikt na ovim prostorima.

„Ovo se ne može završiti na miran način, a drugo, srpska strana ni u kom slučaju neće prihvatiti da u ovom slučaju učini ustupak jer ovo je crvena linija i radi se o poštovanju izvornog Dejtona, o položaju i ulozi RS u BiH i o državnim i nacionalnim interesima srpskog naroda“, izričit je Milivojević.

Kako će odgovoriti Srpska

Na pitanje kakav razvoj događaja očekuje, Vojsilav Savić ističe da Srbi moraju da reaguju bez kompromisa i da će novonastaloj situaciji pristupiti sa, kako kaže, maksimalističkih pozicija.

Srđan Perišić smatra da će za početak odgovor Banjaluke Incku biti institucionan i podsjeća da je najavljena sjednica skupštine Republike Srpske iduće sedmice.

„Srpska radi u skladu sa Ustavom i zakonima. Odluka Incka je negiranje BiH i njene državnosti jer zakone donose parlamenti a ne nepostojeći visoki predstavnik koji je čak dao ostavku. Odgovor Srpske će biti pružen na ustavan način i jedinstven od svih Srba“, uvjeren je Perišić koji, međutim, ne isključuje mogućnost i da će Banjaluka „ići do kraja“ i proglasiti nezavisnost.

Zoran Milivojević očekuje da će iskusno rukovodstvo Srpske iskoristiti sve institucionalne mehanizme, koji podrazumijevaju Ustav i Dejtonski sporazum, a smatra da će u svemu imati punu podršku Beograda.

„U narednom periodu je potrebno mudro postupiti, iskoristi sve pravne elemente, do kraja braniti poziciju Dejtona i sve no što Srpskoj stoji na raspolaganju i garantuje joj subjektivitet“, kaže Milivojević i dodaje da je i velika odgovornost Brisela i Vašingtona koji pokušavaju da nametnu pojedina rješenja zbog nekih drugih globalnih interesa i odnosa.

„Ovo je uvelo BiH u veliku krizu i, ako Zapad ne bude imao sluha, ona se može završiti nestankom BiH“, strahuje Perišić, dok Milivojević konstatuje da svedočimo nastavku agonije nefunkcionalne BiH sa tendencijom da se situacija radikalizuje i sa riizkom daljih konfrontacija sa nesagledivim posledicama.

(Sputnjik)