Negativan prirodni priraštaj sve veći problem u Crnoj Gori: Šta je ključ povećanja nataliteta?

Činjenica je da se djeca sve manje rađaju u Crnoj Gori. Nikšić i Pljevlja bilježe negativan prirodni priraštaj, a kako poboljšati tu sliku, bila je Tema Jutra Prve televizije gdje su govorili advokat Mitar Šušić, majka šestoro djece Ana Prenkić, i demograf Miroslav Doderović.

Ana Prenkić je na početku kazala da joj je velika čast što počinje emisiju i da Crna Gora treba da raste, majke treba da se odvaže da rađaju djecu, stanovništvo treba da se probudi i da počne da osjeća potrebe porodice sa više djece.

„Sam narod treba da se reorganizuje a političke strukture da se okrenu ka organizaciji porodice i zaštiti majčinskih i porodičnih prava. Ne mislim samo na majke, mislim i na očeve, očevi imaju najveću ulogu u zaštiti majke i porodice. Kada se majka osjeća sigurno, ona je u stanju da ide svojim prirodnim procesom rađanja i stvaranja što veće porodice“, kazala je ona.

 

Rođena je Beograđanka, a otac joj je bio poznati Crnogorac. U mitropolitu Amfilohiju je vidjela sve ono što su stari Crnogorci nosili i zbog toga se vratila, upoznala svog supruga i osnovala porodicu.

Advokat Mitar Šušić, pored prava i politike, je i otac četvoro djece. On je kazao da treba imati poštovanje prema ženama gdje je njihova uloga primarna a bez odgovornosti očeva odnosno muškaraca ne može se govoriti ni o natalitetu ni o zdravoj porodici.

„Negdje više vidim očeve kao problem i one koji su manje zainteresovani za porodicu nego što su to žene. Možemo tom pitanju pristupiti sa ličnog i globalnog stanovišta. Svi mi koji pripadamo monoteističkom sistemu vrijednosti znamo da je Božja zapovijest da se rađamo i da se namnožimo na zemlji. U javnosti imamo globalno prisutan narativ da treba smanjiti produkciju stanovništva, da su resursi ograničeni, da ćemo umrijeti od gladi, da nema dovoljno pijaće vode. Evo pogledajte oko sebe koliko bi nas moglo da živi po svijetu i u Crnoj Gori, i tu vidite kako se o glupoj demagogiji radi“, kazao je Šušić.

 

Pod utiskom te globalne politike, navodi advokat, pojedini ljudi biraju da nemaju djecu ili da taj broj bude ograničen.

„U sklopu realizacije te agende vidimo da se u masovnim medijima ne promoviše koncept zdrave i velike porodice, već se na neki način promovišu koncepti koji su u najboljem slučaju hedonizam, karijerizam i neke još devijantnije pojave. To je ono što se tiče na globalnom i opštem planu što utiče na destabilizaciju porodice. Na ličnom planu, ljudi imaju neki strah jesu li dovoljno ekonomski obezbijeđeni i tome slično. Onda promakne polet koji vam je život darovao da bi uzgajali život i djecu u ganjanju nekih drugih ciljeva i onda je pitanje šta vam ostane. To se vidi iz generalne percepcije društva“, kazao je on.

Šušić navodi da se on nije vodio tom logikom, imao je povjerenja i u život i u Boga i smatrao je da sa rađanjem djece dolazi berićet i dar od Boga.

„Ekonomska situacija ne smije vas spriječiti u tome da se ostvarite kao roditelj. Treći nivo priče koji treba da postoji u svemu ovome je državni odnosno politički gdje država nekim produktivnim i afirmativnim akcijama treba da stvori okvir za razvoj zdrave porodice. Ne popuštati svjetskim trendovima koji su degradativni i destruktivni“, kazao je Šušić.

Demograf Miroslav Doderović navodi da smo se kao društvo transformisali ako se uzme period od 1945. do 1961. godine i sada imamo najnovije statističke podatke.

„Prirodni priraštaj opada. Ušli smo u negativno stanje sa visokom stopom negativnog prirodnog priraštaja. Kod nas se dogodilo da posle 2020. godine ulazimo u negativne stope prirodnog priraštaja i to je ono što nama pokazuje da smo u dubokoj socijalnoj, ekonomskoj i političkoj krizi. Porodične vrijednosti su bile marginalizovane a sve je došlo u situaciju velike nezaposlenosti“, kazao je Doderović.

 

Na nivou države je negativno, a kada bi krenuli sa nivoa regiona, onda imamo oaze poput Rožaja gdje postoje pozitivne stope, ali veliki dio sjevera se prazni.

„Opštine durmitorskog regiona danas imaju manje od 7.000 stanovnika. Durmitorsko područje je izgubilo 70%. Imamo veliki problem a on će tek da eksplodira. Imali smo 90-te ratova, sankcija, periode velikog siromaštva i tranzicije. Imamo veliki mehanički priliv stanovništva na primjer na Kosovu, tako da je ono imalo velike stope prirodnog priraštaja. Međutim, nama se 90-ih godina dogodilo što se dogodilo, a imali smo i intenzivno iseljavanje. Kod nas je ostalo dosta staro stanovništvo. Nama su sela ostala pusta“, kazao je Doderović.

Treba i da kažemo, jasan je on, gdje postoje vjersko kulturološki razlozi u pojedinim mjestima koje na sve ovo utiču, ali i neka gdje to nije slučaj.

Ana Prenkić se nadovezala i kazala da su njeni đedovi pošli iz Crne Gore, jedni na Kosovo, drugi u Vojvodinu.

„Jedni su oslobađali Crnu Goru, drugi Beograd. Oni su sve školovani ljudi. Ja u svojim genima nosim 100% gena crnogorskih, zetskih, dukljanskih, kako god hoćemo da kažemo. Svi su moji bili ovdje, a ja sam ovdje strani državljanin. Hoću da kažem da ja kao dijete beogradsko, iz Crne Gore, ovu zemlju osjećam kao svoju. Ne postoji nijedno moje životno iskustvo da se iko iz Crne Gore osjećao kao stranac u Beogradu“, kazala je ona.

Crna Gora kao majka, zemlja iz koje svi oni potiču, je njih odbacila, iako su oni i dalje toliko dali za nju.

„Po ocu koji je crnogorski državljanin, djeca ne bi dobila državljanstvo. Već je prošlo dosta vremena, imamo iskustvo sastavljanja i rastavljanja. Ne treba da zaboravljamo svoje nasljednike koji su se rodili u Beogradu“, kazala je ona.