Neće da gledaju rat na ekranima; Tradicija Amerikanaca da spoljna politika ne bude dominantna tema izborne kampanje

0

Podrška Zapada Kijevu nije ni bezrezervna ni beskonačna, a trajaće samo dotle dok ne postane preskupa sa unutarpolitičkog stanovišta.

Gotovo je izvjesno, kaže politički konsultant Vladimir Dobrosavljević, da SAD kao vodeća sila u tom bloku neće željeti da dočekaju predsjedničke izbore sljedeće godine sa slikama rata na televizijskim ekranima, jer je tradicija američkih političara da im spoljna politika ne bude dominantna tema izborne kampanje.

Dobrosavljević ovako komentariše sve učestalije ocjene u zapadnim medijima, uključujući Si-En-En kao vodeće glasilo zvaničnog Vašingtona, da Ukrajinci nisu ispunili očekivanja, ali i s druge strane rastuće nezadovoljstvo Kijeva prema Zapadu zbog, kako smatra, nedovoljne vojne pomoći.

„Zvanični Kijev i ljudi vezani za njega ne sagledavaju objektivno situaciju iz razloga sopstvenih interesa. Činjenica je da bi Ukrajina teško izdržala i ovoliko da nije bilo zdušne pomoći zapadnih saveznika. S druge strane, ovo nije klasični rat, ovo je de fakto rat iscrpljivanja, a Rusija je daleko spreminija, ima daleko više kapaciteta od Ukrajine“, ocjenjuje ekspert.

Pomoć Ukrajini postaje sve skuplja za Zapad – unutarpolitički

Ne treba zaboraviti, ističe on, da pored Kijeva i Moskve postoji i treća zainteresovana strana, a to su zapadni saveznici, koji sve vrijeme pokušavaju da imaju jednu vrstu kontrolisanog regionalnog rata koji bi iscrpljivao ekonomski Moskvu, što se nije dogodilo – pokazalo se da sankcije i sam rat nisu naškodili Rusiji u meri u kojoj su oni želeli.

„Za tu treću stranu u ovom ratu, zapadne savjeznike, ovaj rat postaje sve skuplji“, ocjenjuje Dobrosavljević.

On zato, imajući u vidu približavanje američkih predsjedničkih izbora 2024, očekuje da u drugoj polovini ove godine počne, kako kaže, prvo opipavanje pulsa za koliko-toliko održivo primirje, a da će onda u nekom trenutku doći i do početka širih pregovora, ne samo između Moskve i Kijeva nego između Moskve i zapadnih savjeznika.

U prilog ovoj tezi Dobrosavljević navodi i ocjenu poznatog američkog stručnjaka, Džona Miršajmera sa Čikaškog univerziteta, koji predviđa da će Rusija ostvariti pobjedu, ne trijumfalističku, ali u svakom slučaju neće imati manje od onoga što sada kontroliše.

Ukrajinaca ispod 30 miliona

Samim tim, kako kaže, otpadaju maksimalistički ciljevi Kijeva i Zapada. Kao razloge navodi činjenicu da je u ključnom aspektu ovog rata, artiljeriji, odnos između Rusije i Ukrajine jedan prema deset.

Takođe, važan je i demografski aspekt: Ukrajina je u posljednjim popisu imala 38 miliona stanovnika, a po podacima koje navodi Miršajmer, preko osam miliona Ukrajinaca je napustilo zemlju što znači da to sada ima ispod 30 miliona stanovnika.

Resursi Ukrajine zato nisu takvi da ona može da izdrži dugi rat, a i američki profesor smatra da će Zapad podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko to njemu ne bude preskupo. Onog trenutka kad to postane previše skupo zbog unutarpolitičke dinamike, ekonomije tog trenutka će se tražiti neko rješenje i izlaz.

Dobrosavljević skreće pažnju i na predstojeći samit BRIKS-a kao i na činjenicu da je još 23 zemalja zainteresovano za članstvo u tom bloku.

„Pred našim očima se stvara nova arhitektura sveta i u toj arhitekturi svako traži svoje mjesto, svi oni u novoj konstelaciji odnosa žele da pokažu da su u kapacitetu da utiču na stvari od globalnog značaja“, uvjeren je ekspert.

(sputnikportal.rs)

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.