Ne znamo da li svaki kamen u Boki priča hrvatski, ali sa sigurnošću znamo da Dubrovčani 1890. nisu znali za njegovo postojanje, jer su govorili srpskim jezikom (FOTO)
Hrvatske ministar odbrane Ivan Anušić nas je tokom svog skandaloznog vikend boravka u Crnoj Gori prosvijetlio sa citatom ustaškog vikara Alojzija Stepinca da „svaki kamen u Boki Kotorskoj govori hrvatski“.
Pritom Anušić crnogorskoj i široj javnosti nije objasnio kojom je lingvističkom metodom razblaženi Stepinac utvrdio da bokokotorski kamen zbori hrvatski.
Za razliku od Anušića i njegovog duhovnog oca koji počiva u Zagrebačkoj katerdrali, viševjekovni hrvatski gospodari Austrougari su popisom stanovništva utvrdili da Dubrovčani 1890. godine nisu znali za postojanje hrvatskog jezika.
I ne samo da žitelji ovog grada (koji decenijama pripada Hrvatskoj) nisu poznavali osnove hrvatski jezik, već je njih 87 odsto kao svoj maternji jezik označilo srpski.
Kakvo pobijanje Stepinčevog nalaza u izvedbi domobrana Anušića?
Naime, prema podacima koje je skupila Austrougarska država, a koji se mogu vidjeti u broju „Kalendara Dubrovnika“( koji je izašao 1897. godine, a za narednu 1898. godinu), na dan 31. decembra 1890. godine od ukupno 11.177 stanovnika Dubrovnika (sa naseljima Gruž-Lapad, Brgat Gornji, Brgat Donji, Grbavac, Martinovići, Makoše, Buići, Petrača, Čelopeci, Čibača, Brašina, Zavrelje, Soline i Plat) njih 9.713 se izjasnilo da govori srpskim jezikom. Italijanskim je pričalo 716, mađarskim 384, njemačkim 285, češkim 52, slovenskim 19, poljskim 6 i ruskim dva stanovnika Dubrovnika.
Nagradno pitanje za Anušića glasi:
Da li je kamenje u Boki govorilo hrvatskim prije 133 godine, kada isti nije postojao u Dubrovniku koji je Zagrebu bliži od Boke Kotorske?
Prema istom popisu, treba dodati da je u Dubrovniku 1890. godine živjelo 10.327 katolika, 546 pravoslavaca, 221 evangelista, 79 Jevreja, dva muhamedanaca i jedan unijat.
Kalendar „Dubrovnik“ štampan je na latinici i bavio se književnošću, istorijom, kulturom i politikom, a uređivao ga je (period: 1897-1903) Antun Fabris (1864-1904), dubrovački Srbin katolik. Saradnici Fabrisu na kalendaru „Dubrovnik“ bili su mnogi tamošnji ugledni Srbi katolici: Andra Murat, dum Ivan Stojanović (1829-1900), Marko Car (1859-1953), Vid Vuletić Vukasović (1853-1933)…
Dubrovnik je Srpski grad. Privremeno pod okupacijom.
Sve do Pelješca je Srbija !
Očito da uz bošnjački ,crnogorski i hrvatski je izmisljen jezik ili bolje reči preimenovani srpski.
Kad vec objavljujete jezik,objavite i str.br.2 gdje pise da su svi srbi rimokatolicke vjeroispovjesti
Dajte ljudi ovo na bilborde da se stavi.