Nautički saobraćaj i opasnost koje isti nosi: Kakva je bezbjednost morskog saobraćaja i kako je zakonski regulisan?

Boravak na moru ljeti zna da bude izuzetno opasan ako se ne postupa po pravilima u cilju zaštite imovine i ljudi. O ovome su u Temi Jutra Prve televizije govorili Nikola Marku iz Ministarstva pomorstva, direktor Regionalnog ronilačkog centra Vesko Mijajlović, i pomorac, prvi oficir stroja, Mario Akrap.

Samosvijet korisnika i uživaoca nautičkog saobraćaja je prvi problem. Drugi je nepropisana brzina a i tehnički nedostaci koje su inspektori zatekli u toku čitave sezone. Ovo je kazao na početku Nikola Marku.

„Učesnici u saobraćaju moraju da imaju samosvijet kako u drumskom tako i u nautičkom saobraćaju da nisu jedini. Pravila i zakoni postoje sa razlogom zbog njihove bezbjednosti ali i u bezbjednosti okoline. Ti problemi eskaliraju svake sezone“, kazao je on.

Vesko Mijajlović, direktor Regionalnog ronilačkog centra navodi da kada je u pitanju bezbjednost boravka na moru je veoma važna stvar za pomorsku državu a posebno za državu koja razvija nautički turizam.

„Ronjenje je u našem podmorju imalo dosta problema i u prošlosti. Ljudi se sjećaju nesrećnih slučajeva gdje su stradali od vožnje glisera, skutera i tako dalje. Poseno su ugroženi ronioci na dah. Ima tu problema da pojedini ronioci ne poštuju signalizaciju kad rone ali je to rijedak slučaj jer se uglavnom radi o obučenim roniocima. Primjećujemo jedan veliki problem zadnje dvije godine posebno u Bokokotorskom zalivu. Imamo problem gdje ogroman broj ljudi u kratko vrijeme želi da posjeti turističke destinacije“, kazao je on.

 

Kada je u pitanju ugroženost ronilaca, to je svakako jedan značajan segment koji moramo da obezbijedimo i u budućnosti dovedemo u red, navodi on, i dodaje da pretenduju da razvijaju ronilački turizam u Crnoj Gori.

„Možemo ga razvijati na zavidnom nivou ako dovedemo u red sve ove probleme“, kazao je on.

Crna Gora bi po ronilačkom turizmu mogla dosta toga da ponudi, navodi Mijajlović i naveo primjer.

„Radili smo prvo podvodno istraživanje u cilju otkrivanja arheoloških lokaliteta u crnogorskom podmorju. Mi smo za nekih 5-6 godina istraživanja samo na potezu od Mamule do Budve otkrili 30-ak plovila na dubinama između 50-100 metara sa netaknutim teretom. 11 plovila je starije od 2000 godina. To je nevjerovatno. Za ljude koji znaju šta je podvodna arheologija i koja je to vrijednost ne samo za građane Crne Gore, to je itekako značajno“, navodi Mijajlović.

Ipak, pored pomenutog bogatstva, moraju se donijeti propisi, a problematična je i edukacija.

Mario Akrap je kazao da je odgovornost ključna u ovom momentu, naročito kada su zakoni liberalni.

„Rade svašta jer znaju da nemaju dovoljno inspektora na terenu. Zakoni trebaju malo da se pooštre i da se dovede u red. Potrebno je digitalizovati, i obučiti ljude da to kontrolišu. Kada imate dobre zakone, lako ćete sve to regulisati“, kazao je on.

Ljudi u svijetu plove, ali se pridržavaju zakona.

 

„Dobri zakoni i prevencija da se nešto ne dogodi. Mogu da kažem kako je to sa brodskog aspekta. Ljudi upravljaju skuterima i gliserima, a ne znaju šta rade, naprave nešto pa prođu sa minimalnom kaznom. Kad bi kazna bila drakonska, drugačije bi bilo“, kazao je on.

Nikola Marku se nadovezao na radnje Ministarstva i činjenici da su napisali 60.000 evra kazni i kazao da je to nedovoljno.

„Digitalizacija jeste taj ključ i na tome radio. Izmjena zakona o sigurnosti pomorske plovidbe je trenutno u toku, dočekaćemo spremniji sledeću sezonu barem što se tiče legislative što će pomoći kako inspektorima tako i korisnicima pomorskog saobraćaja. S tim u vezi, digitalizacija bi trebala da bude gotova tokom sledeće godine. To implicira da ćemo pokriti Boku kotorsku koja je najosjetljiviji dio crnogorskog primorja i osim toga pokrićemo i Skadarsko jezero“, kazao je Marku.

On ističe da je bilo dosta diskusije kako je došlo do nezgoda, i postoji i ljudski i tehnički faktori.

 

„Ministarstvo i država će uraditi sve što je u našoj moći da obezbijedimo sve što je u našoj moći i mogućnosti da obezbijedimo svaku narednu sezonu i svaku nakon te. Perfekcionizam ne postoji, trenutno smo daleko od toga, ali radimo da dosegnemo jedan nivo kakav već postoji u svijetu i ne vidim razlog zašto ne bi bili isti. Boka kotorska je dragulj koji mi imamo i prihvatljiv je za sve učesnike u nautičkom turizmu i ističe se u ostatku svijeta i privlači veliki broj zainteresovanih stranaca. Da li Boka ima kapacitet to da ispuni? Nema. Zato želimo da ograničimo uživanje i da imamo nešto što treba da cijenimo a ne da unižavamo kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta zagađenja i tako dalje“, kazao je on.