Nastavak razaranja Njegoša: Udruženi poduhvat inferiornih duhom, da osvoje neosvojivi vrh

Međunarodni naučni skup „Njegoševi dani“ u organizaciji Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću, državnog Univerziteta, koji se održava u Budvi podijelili su intelektualnu elitu u Crnoj Gori. Jedna manifestacija iz vremena bivšeg režima, kada se Njegoš čerečio i proganjao, nastavila se i nakon njegovog pada.

Budvanska manifestacija posvećena je Njegoševom stvaralaštvu i interdisciplinarnom istraživanju kulta vođe u južnoslovenskim književnostima i kulturama.

– Ovo je mali doprinos da se kult vođe dekonstruiše, da se razgradi i da se bolje razumije njegovo porijeklo i posljedice – poručili su organizatori.

Među najavljenim učesnicima su i oni koji su najbolja Njegoševa djela „Luča mikrokozma“ i „Gorski vijenac“ svojevremeno štampali na latinici! Sve ono što je stvarao i pisao na srpskom jeziku i ćirilici pokušavalo se izbrisati kako bi genijalnog Rada Tomova uveli u red novog crnogorskog identiteta.

Predsjednik Književnog društva „Njegoš“ iz Nikšića Milutin Mićović kaže, za „Večernje novosti“, da ovogodišnji deseti „Njegoševi dani“ u organizaciji i idejnom konceptu Katedre za crnogorski jezik, Državnog univerziteta, samo je nastavak one priče koja je podijelila Crnu Goru po srcu, i izazvala razorne konflikte u kulturi, a onda u društvenom i političkom prostoru.

– Profesorke sa Katedre za crnogorski jezik, bivše Srpkinje, Rajka Glušica i Tanja Bečanović, bile su odane služavke režima Mila Đukanovića, koji je sve uradio da se unizi, destruiše i iskompromituje srpsko kulturno pamćenje u Crnoj Gori. Za početak je bilo potrebno formalno degradirati, srpski jezik, kao nosioca kulturnog identiteta, a njegovo duhovno nedonošče crnogorski jezik, postaviti na čelno mjesto. U tom poslu, pomenute profesorke odradile su vrući posao, uz pomoć režimskih intelektualaca njihovih kolega iz inostranstva. No, ako se crnogorski jezik, režimskom samovoljom može popeti na čelno mjesto i dobiti suvereni status službenog jezika, nikakvim državnim aktom, pa intelektualnim vještinama, Njegoš se ne može rasrbiti, ili mu srce iščupati. Ali, na tome se može raditi kontinuirano ideološkim tumačenjima, namještenim interpretacijama, selektivnim citatima i podobnim masakrirajućim zahvatima, kako bi se od Njegoša napravilo nešto što više nije Njegoš. Takav obračun s Njegošem, najavljuje njihova tema skupa: „Kult vođe u južnoslovenskim kulturama“ – kao da je smislila aktivistkinja Nataša Kandić – kaže Mićović.

Sagovornik dodaje da „Njegoševi dani“, u ideloškom konceptu pomenutih profesorki, i uz jaku podršku državnih institucija, upravo rade na razaranju duhovnih nacionalnih autoriteta, sve pod maskom ljudskih prava, slobode tumačenja, novog čitanja i sličnih „legitimnih“ hermeneutičkih zahvata.

– Naravno i ove profesorke i njihove pristalice mogu da umisle, pod narkozom državne podrške, da rade važan posao i za Crnu Goru i za njenu novoprihvćenu latiničnu i liberalnu kulturu, ne pomišljajući da stvaraju šizofreno stanje i u svom duhu i u javnom prostoru Crne Gore. Dublje gledano, moglo bi se, s dobrim razlozima reći, da je sve to udruženi poduhvat inferiornih duhom, da osvoje neosvojivi vrh. Na „Njegoševim danima“ ne učestvuju Srbi, osim oni za koje je Njegoš rekao u „Gorskom vijencu“: Brankovići i ližisahani – poručuje Milutin Mićović.

Među učesnicima na ceremoniji otvaranja bili su i Dritan Abazović, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović i dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti Slobodan Grubačić.