Nas i Rusa 200 miliona: Sada su peta najveća nacionalna zajednica u Crnoj Gori; Našu državu prepoznali kao oazu i sigurno utočište
Ono što je novina između dva popisa stanovništva u Crnoj Gori (2011. i 2023.) jeste porast broja Rusa, koji su sa 2,6 odsto, odnosno 12.824, sada peta po veličini nacionalna zajednica u Crnoj Gori!
Na popisu 2011. godine nije bilo Ukrajinaca, dok ih je sada 3.087, što je pola procenta. Prije 13 godina Rusa u Crnoj Gori jedva da je bilo 0,13 odsto.
– Kao dugogodišnji profesor Univerziteta Crne Gore upravo na katedri za ruski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Nikšiću, i neko ko je duhovno rastao na djelima Dostojevskog, Tolstoja i Čehova, mogu otvoreno reći da me uvijek raduje kad čujem glasove Rusa i Ukrajinaca na podgoričkim ulicama. Nekad je bilo „Nas i Rusa dvesta miliona“, a neko odmah dodao: „A nas, bez Rusa, svega dva kamiona“… Ali bih volio da zaista u Crnoj Gori bude baš dvesta miliona stanovnika, i da od tog broja bude Rusa i Ukrajinaca deset miliona, a nas, domaćih, bar sto osamdeset miliona – komentariše za „Novosti“ profesor Dragan Koprivica, dodajući da je priliv Rusa i Ukrajinaca na naše prostore samo dokaz više da je Crna Gora u cijelom svijetu odavno prepoznata kao oaza.
On ističe da se pokazalo da je Crna Gora sigurno utočište za sve familije koje dolaze sa neuralgičnih tačaka svijeta.
Jezik
O popularnosti ruskog jezika u Crnoj Gori govori interesovanje na katedri za ruski jezik na Filološkom fakultetu. Takođe, i tokom ljetnje škole u Nikšiću, koja je zbog interesovanja građana postala tijesna da primi sve koji žele da nauče taj slovenski jezik.
– Rusi su sada peta po veličini zajednica u Crnoj Gori, i biće ih sve više, i to je dobro i zbog finansijskog efekta za našu zemlju. A zasigurno znam da Rusi iz svojih ledenih krajeva maštaju o Crnoj Gori kao zemlji spasa, tim pre što su za njih i naše najhladnije zime skoro tople i primamljive. Želim da istaknem i da u samoj Podgorici imamo otprilike 40.000 Turaka! Zato jedan moj aforizam i glasi:
„U Podgorici, pored ruskog, ukrajinskog, turskog, kineskog i drugih jezika, ponegdje možete čuti čak i srpski i crnogorski“ – zaključuje u svom duhovitom stilu profesor Koprivica.
Dvije trećine protiv sankcija
Rusija je decenijama bila jedan od najvećih ekonomskih partnera Crne Gore, naročito imajući u vidu iznos direktnih stranih investicija koje dolaze iz Rusije, kao i broj ruskih turista koji posjećuju Crnu Goru, a jedan dio i boravi ovdje gdje posjeduje značajnu imovinu. Po brojnim sprovedenim anketama, produžetku sankcija Rusiji i posle „oslobođenja 2020.“ protivi se više od dvije trećine crnogorskih građana koji smatraju da se time i dalje čuvaju tekovine bivšeg režima.
Nažalost, bivši režim Mila Đukanovića poljuljao je odnose Moskve i Podgorice, zbog crnogorskog članstva u NATO, a potom solidarisanja sa Evropskom unijom oko uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji 2014. godine. To je bio vrhunac Milovog rituala dodvoravanja zapadnim gazdama. Osim što je to dovelo do pogoršavanja političkih odnosa sa Rusijom, kriza odnosa odrazila se i na crnogorsku ekonomiju.
(Novosti)