Nakon pritisaka iz Njemačke: Kurtijev režim blizu ukidanja zabrane uvoza robe iz Srbije

„Radimo i posvećeni smo tome da 10. godišnjica Berlinskog procesa bude uspješna.“

Tako su iz tzv. Vlade Kosova odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li se razmatra zahtjev Njemačke u vezi sa ukidanjem zabrane uvoza robe iz Srbije.

Iz Ambasade Njemačke na Kosovu* su u odgovoru za RSE takođe potvrdili da „je bilo mnogo razgovora između njemačkih i kosovskih zvaničnika o toj temi, jer Njemačka želi da postigne rezultate uz vezi sa CEFTA-om u okviru ovogodišnjeg samita Berlinskog procesa“.

Zahtjev za ukidanje zabrane uvoza robe iz Srbije, Kosovu* je početkom septembra uputio specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan, Manuel Sarazin, uz obrazloženje da ta zabrana blokira rad CEFTA-e (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini).

On je naveo i da Kosovo* zbog te zabrane može ugroziti učešće u Berlinskom procesu, inicijativi koja ima za cilj da pomogne ekonomski razvoj šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovo približavanje Evropskoj Uniji.

Deseti samit Berlinskog procesa se održava 14. oktobra.

Vlada Kosova* je odluku o zabrani uvoza robe iz Srbije donijela sredinom jula 2023. godine iz „bezbjednosnih“ razloga, nakon što je trojicu kosovskih policajaca uhapsila srpska policija.

Iako su, u međuvremenu, kosovski policajci pušteni, odluka o zabrani uvoza srpske robe je ostala na snazi.

Evropska unija je u nekoliko navrata navela da je takva odluka kosovskih vlasti u suprotnosti sa sporazumom CEFTA i u suprotnosti sa duhom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova sa EU.

Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok je 1. oktobra na pripremnoj konferenciji sa ministrima spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana, izjavila da su naredne dvije nedjelje ključne kada je riječ o uspešnom održavanju samita Berlinskog procesa.

„Zavisi od toga da li će biti postignut dogovor o primeni CEFTA-e. Ostalo je još posla kako bismo to postigli“, navela je ona.

Struka podržava uklanjanje mjera o zabrani uvoza iz Srbije

Predsjednik Privredne komore Kosova* Ljuljzim (Lulzim) Rafuna u izjavi za RSE ukazuje da je odluka o zabrani uvoza robe iz Srbije donijeta iz bezbjednosnih razloga pre više od godinu dana, te da je vrijeme da se ozbiljno razmotri njeno ukidanje.

Objašnjava da tom odlukom nije ugrožen samo rad CEFTA-e, nego i Berlinski proces i Zajedničko regionalno tržište koje je dogovoreno 2020.

„Sve je to povezano jedno sa drugim. Zato je važno da se uklone sve prepreke, ne samo od strane Kosova*, jer mi imamo problema i da izvozimo robu u Srbiju, jer ne priznaje kosovsku fitosanitarnu dokumentaciju“, kaže Rafuna.

Sa njim se slaže i ekonomista Safet (Gerxhaliu) Grdžaljiu, koji poručuje da Vlada Kosova* ne bi smjela da „eksperimentiše“ na ekonomskoj regionalnoj saradnji.

Napominje da Kosovo* mora da shvati važnost ekonomskih evropskih integracija i da nema „luksuz“ da blokira regionalnu saradnju političkim odlukama.

Rafuna: Investitori cijeli region vide kao jedno tržište

Rafuna, koji je i predsednik upravnog odbora komora Zapadnog Balkana, ocjenjuje da su sve regionalne inicijative važne, te da se moraju ukloniti bilo kakve prepreke koje utiču na njihovo funkcionisanje.

„Mi smo male zemlje, malo smo tržište i svi investitori region vide kao jedno tržište. Zato je važno da među nama nema prepreka, te prepreke nisu dobra poruka investitorima“, ocjenjuje on.

Tržište u zemljama Zapadnog Balkana ima oko 18 miliona ljudi.

Ekonomista Grdžaljiu iznosi sličan stav i dodaje da je CEFTA od velikog značaja za privrednike zbog carinskih olakšica i plasmana robe.

Podvlači da je i Berlinski proces važna inicijativa od koje sve zemlje Zapadnog Balkana imaju koristi, te da Kosovo* nikako ne smije da dozvoli da bude isključeno.

„Ne mogu se očekivati ni strane investicije ako ne postoji politička stabilnost, a ta politička stabilnost se ne može postići ukoliko nemamo aktivno učešće u svim regionalnim inicijativama“, kaže on.

Berlinski proces je uspostavljen 2014. u Berlinu na inicijativu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel kao doprinos perspektivi proširenja EU.

Sve zemlje Zapadnog Balkana koje nijesu članice Evropske unije, dio su Berlinskog procesa.

Neki od potpisanih sporazuma među ovim zemljama u okviru Berlinskog procesa su sporazum o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma, profesionalnih kvalifikacija, te saradnja u oblasti saobraćaja, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.

S druge strane, Kosovo je član CEFTA-e od 2007. godine, ali je predstavljeno posredstvom Misije-a UN na Kosovu (UNMIK).

Privremene prištinske vlastu su zatražile da se ovo predstavljanje Kosova* promijeni, a Njemačka je nedavno ponudila „rešenje“ u zamjenu za ukidanje zabrane uvoza robe iz Srbije.

Manuel Sarazin je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) 23. septembra izjavio da bi uz ime Kosova* stajala zvjezdica, odnosno fusnota koja ukazuje da status Kosova* nije konačno riješen.

Predsjednica Kosova* Vjosa Osmani je prethodnih dana boravila u Njemačkoj, te zatražila podršku te zemlje za članstvo u međunarodnim organizacijama, Savjetu Evrope, EU i NATO.

Potom je Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke na društvenoj mreži „X“ navelo da podržava Kosovo* na putu ka EU, te istaklo značaj učešća Kosova* u regionalnim inicijativama i normalizaciju odnosa sa Srbijom.

(RSE)