Najteži dani za Ukrajinu: Intenziviranje sukoba, mirovne opcije i političke promjene u SAD

Ukrajina se suočava s najtežim trenucima od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Intenziviranje ruskih vazdušnih napada na ključnu infrastrukturu, agresivni prodori na istoku zemlje i političke promjene u Sjedinjenim Državama donose novu neizvjesnost u ratu.

Eskalacija sukoba i ruski napredak

Ruske snage, pojačane trupama iz Sjeverne Koreje, bilježe najbrži napredak od početka rata, potiskujući ukrajinske brigade iz oblasti Kursk. Ukrajinske trupe su izgubile oko 40% teritorija osvojenih od avgusta, dok se borbe dodatno komplikuju zbog neispravnih ukrajinskih minobacačkih granata, što ugrožava odbrambene linije.

Najveći napad dronovima na ukrajinsku infrastrukturu do sada, u kojem je lansirano 188 dronova, dodatno je poremetio snabdijevanje električnom energijom, stvarajući nove izazove za ukrajinsku vladu.

Političke promjene u SAD i potencijalni uticaj

Mnogi analitičari vjeruju da eskalacija sukoba ima veze s mogućim povratkom Donalda Trampa na čelo SAD-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji osigurati što veću teritorijalnu prednost prije potencijalnih pregovora, dok Tramp signalizira planove za završetak rata u roku od 24 sata, bez jasnih detalja.

Ukrajinska strana, međutim, ne sjedi skrštenih ruku. Ukrajinski zvaničnik je otkrio detalje sastanka Zelenskog i Trampa u Njujorku u septembru, navodeći:

„Prišli smo njegovim saradnicima sa planom koji bi mogao koristiti nama, Zapadu i njemu, i on se dopao Trampu.“

Promjena u javnom mnjenju i mirovne opcije

Ukrajinska javnost sve više podržava mirovni sporazum. Prema anketi Galupa od 19. novembra, 52% Ukrajinaca želi završetak rata što prije, čak i po cijenu teritorijalnih ustupaka, dok je samo 38% za nastavak borbe do pobjede, što je dramatičan pad sa 73% iz 2022. godine.

„Sada želimo mir, a ne pobjedu. Ne želim da izgubim nikoga iz svoje porodice. Previše sam stara da se svake noći budim uz sirene za vazdušni napad“,  rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva.

Nesigurnost u vladi i potencijalni pregovori

I dok Kijev razmatra opcije, savjetnici Zelenskog ukazuju da Trampova motivacija leži u „profitu“ – bilo reputacijskom, političkom ili ekonomskom. Savjetnik Mihailo Podoljak smatra da bi Tramp čak mogao koristiti poniženje Putina kao sredstvo postizanja svojih ciljeva.

Međutim, ukrajinska vlada je i dalje nesigurna u pogledu strategije pred Trampov povratak. Kijevski analitičar Aleksej Kuš kaže da se ključno pitanje svodi na to koga će Tramp imenovati kao ambasadora u Kijevu i specijalnog izaslanika za sukob. Među kandidatima se spominju Ričard Grenel i senator Marko Rubio, poznat po podršci pregovorima s Moskvom.

Znaci promjene u ukrajinskoj politici

Posmatrači primjećuju da bi Zelenski mogao odustati od glavnog zahtjeva za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Krim, anektiran 2014. godine. Ovo bi, zajedno s rastućim pritiskom zapadnih zemalja i kritikama oko odnosa prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, moglo voditi ka kompromisima.

„Zelenski će možda morati ublažiti pritisak na crkvu i napraviti kompromis s realnošću kako bi izgradio širu koaliciju za podršku Ukrajini“,  zaključuje Nikolaj Mitrohin, istraživač sa Univerziteta u Bremenu.

(Novosti)