Nacrt izmjena zakona o državnom tužilaštvu: Mandat v.d Vrhovnog državnog tužioca ograničiti na 8 mjeseci

Nacrt izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu sadrži i ograničenje mandata vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, na osam mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora. Kako su rekli iz Vlade, kabinet potpredsjednika Dritana Abazović u cilju transparentnosti procesa izrade nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu, dostavio je javnosti na uvid radnu verziju tog nacrta. Poseban dio je o izboru vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, piše Dan.

“Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca određuje se na period od osam mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora istog lica”, navodi se u nacrtu teksta.

Član 104 mijenja se i glasi da “rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija rukovodioca istekom mandata, prestankom tužilačke funkcije, razrješenjem, kada sam zatraži, ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju i ukidanjem ili spajanjem državnih tužilaštava”.

Kako su rekli, ograničavanjem trajanja mandata na osam mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora, usvajaju se primjedbe iz mišljenja Venecijanske komisije (stav 52) o mogućem “zaobilaženju” ustavnih odredbi koje definišu izbor vrhovnog državnog tužioca.

“Istovremeno se osigurava nesmetan kontinuitet rada Vrhovnog državnog tuži laštva do postizanja Ustavom propisane kvalifikovane većine za izbor vrhovnog državnog tužioca. Navedene izmjene imale su posebno u vidu izneseno mišljenje Venecijanske komisije”, piše u nacrtu.

Međutim, poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović kaže da je nacrt tužilačkog zakona apsolutno neusaglašen sa prvim preporukama Venecijanske komisije. On je istakao da koliko je ozbiljno Vlada pristupila čitavom poslu najbolje svjedoči saznanje koje je implicitno potvrđeno da taj dokument uopšte nije ni razmatran na Vladi niti se Vlada o njemu izjašnjavala.

“Na kraju, tekst ovog važnog propisa dugo se krio od javnosti. Samim tim, on ima ozbiljne suštinske i formalne propuste”, rekao je Šehović.

Kako je naveo, Venecijanska komisija je kazala da zakon treba da bude donijet na transparentan način, kroz kvalitetnu javnu raspravu, a nastupilo ie nešto drugo.

“Nacrt zakona bez konsultacija sa javnošću, koji je praktično krijući usaglašen samo unutar vladajuće većine. Venecijanska komisija nam je takođe u svom mišljenju poručila da ne vidi razloge za skraćenje mandata aktuelnom Tužilačkom savjetu, a šta smo dobili u inoviranom tekstu, suprotno stavovima VK, Vlada predlaže ponovni izbor svihčlanova Tužilačkog savjeta, a li i uglednih pravnika, uprkos tome što je jasno sugerisano da oni ostanu do kraja mandata, to jest, još godinu”, kazao jeŠehović.

Venecijanska komisija je, kako ističe Šehović, jasno kazala da ne dozvoljava politizaciju tužilačke organizacije.

“Poseban skandal je da ni stručna javnost nije konsultovana, baš kao ni samo tužilaštvo kao organ na koji se zakon odnosi”, rekao je Šehović.

Cilj borba protiv korupcije

Doktor pravnih nauka Dejan Mirović kaže da bi poslanik Damir Šehović, iako ekonomista, morao da zna neke osnovne pojmove iz međunarodnog prava.

“Mišljenja VK nijesu obavezujuća za Crnu Goru, to je pokazala i njegova vlada koja je 2019. godine usvojila članove 62 i 63 Zakona o slobodi vjeroispovijesti, iako ih je VK kritikovala. Tako da Šehović teško da može da daje kredibilne ocjene povodom stavova VK. Ono što je mnogo važnije od Šehovićevog stava, alii stava VK su poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU u kojima se zahtijeva borba protiv kriminala i korupcije. Katnić je sinonim za nemoć tužilaštva u tim oblastima. Prema tome, tužilački zakoni su u skladu sa zahtjevima EU, kao i sa lravnom strukom”, kazao je Mirović.

Izvor: CdM