Na ulazu u Istočno Sarajevo postavljene table o progonu 157.000 Srba, gradonačelnicu Sarajeva zaboljela istina pa prijeti

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva ispunio je svoje obećanje i na šest ključnih ulaza u grad postavio table sa porukom da je to „grad 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo“.

„Kao što sam i obećao prije par meseci, na ovim tablama smo istakli i jedinstvenost koju karakteriše naš grad. Ovo je grad koji je stvoren od strane velikog dijela 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo. Naime, prema popisu stanovništva iz 1991.godine, u predratnom Sarajevu je živjelo najmanje 157.000 Srba. Kažem najmanje, jer ih se tačno toliko izjasnilo kao Srbi. Neki Srbi su se tada drugačije izjašnjavali“, objasnio je Ćosić.

On je podsjetio na dva egzodusa Srba iz Sarajeva – prvi u aprilu 1992. godine, a drugi, najveći ikad viđen, 1996. godine kada je, kako je naveo, 120.000 Srba, napustilo djelove Sarajeva, koje su u odbrambeno-otadžbinskom ratu odbranili.

„Veliki broj Srba Sarajeva u tom momentu je otišao u Bijeljinu, Banjaluku, Trebinje, Zvornik, Brčko, Bratunac, Beograd, Niš, Novi Sad, mnoge evropske zemlje, Ameriku, Kanadu. Ne postoji mesto na svijetu gdje Srba iz Sarajeva nema. Oko 50.000 Srba koji su ostali ovdje, zajedno sa ljudima koji su živjeli na nekim od današnjih područja Istočnog Sarajeva, stvorili su današnje Istočno, a prvobitno Srpsko Sarajevo“, podsjetio je Ćosić.

On je naveo da table oslikavaju istorijsku činjenicu koju Srbima niko ne može oduzeti, i koja nije napisana da bi se neko vrijeđao.

Vidjevši da je njen srpski kolega ispunio obećanje, uvrijedila se, međutim, sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić, koja je na Fejsbuku potegla teške riječi i zaprijetila Ćosiću tužbom ističući da je „otišao korak dalje postavivši „skandaloznu“ tablu.

„Opet je na meti Grad Sarajevo, na meti su istina i pravda. Ćosiću, uzalud se trudite, došla su takva vremena da ni hiljadu puta ponovljena laž nikad neće postati istina!“, bunila se Karićeva.

Protiv Ćosića će, kako kaže, podnijeti krivičnu prijavu „za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti“.

„Moj tim provjerava lokaciju na kojoj je tabla postavljena, ako ste zauzeli milimetar teritorije našeg grada, odgovaraćete i za to“, zaprijetila je Karićeva, kojoj, inače, natpisi kojima se za zločine optužuje srpska strana ne liče ni na mržnju, ni na netrpeljivost.

Kada joj je Ćosić, nakon što je osvojila gradonačelnički mandat, zatražio uklanjanje tabli sa sarajevske Većnice i iz Ulice Ferhadija (bivša Vase Miskina), na kojima je srpski narod predstavljen kao „zločinački i agresorski“- glatko ga je odbila.

Naime, na ulazu u Vijećnicu još od rekonstrukcije stoji natpis na tzv. bosanskom jeziku i engleskom na kompiše: „Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći 25/26. 08. 1992. zapalili Nacionalnu i univerzitetsku bibilioteku Bosne i Hercegovine. U plamenu je nestalo više od dva miliona knjiga, časopisa i dokumenata. Ne zaboravite, pamtite i opominjite!“.

Ćosić je, podnoseći zahtjev za uklanjanje ovih natpisa naveo da su oni „u najmanju ruku uvredljivi za srpski narod“.

Kako je istakao, takve table ugrožavaju prava Srba koja su garantovana Ustavom BiH i stvaraju im „osećaj straha i ugroženosti“.

(RT Balkan)