Na pragu vatrenog ljeta: Je li Crna Gora spremna za požarnu sezonu i šta je sve potrebno uraditi kako bi izašli sa najmanje štete

Požari su ove godine buknuli sa proljećem a svakako će, kao i gotovo svake godine, predstavljati problem za državu tokom ljetnje turističke sezone.

O ovome su u emisiji Jutro na Prvoj televiziji govorili Zdravko Blečić, načelnik Službe zaštite i spašavanja Podgorica, Milić Čurović, docent na Biotehničkom fakultetu i Ivan Starčević iz dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli.

Načelnik Službe zaštite i spašavanja Podgorica Zdravko Blečić navodi da je požarna sezona već počela a čemu svjedoče i požari u Pljevljima i Mojkovcu.

„Suočavamo se sa velikim stihijama na lokacijama koje ste pomenuli. Do požara je došlo zbog ljudskog faktora i nedogovornih pojedinaca koji su ugrozili ne samo svoju imovinu već i svoje komšije i prijatelje. Požar je nekontrolisano sagorijevanje a ljudi se nose mišlju da neko malo zapaljenje neće prerasti u požar. U jednom kratkom periodu imamo jednu vanrednu situaciju što je nemoguće za jednog čovjeka da zaustavi“, kazao je Blečić.

 

Dodaje da postoji samo jedan Zakon koji uređuje ovu oblast a neophodno je da u skorijem vremenu poslanici izglasaju novi.

„Bitno je da se ta oblast bliže uredi a mnoge pojedinosti je potrebno urediti kako bi se olakšala i povećala efikasnost vatrogasaca kako bi sami građani bili bezbjedniji. U zakonu se definiše rad vatrogasnih službi ali imate i anomalije, pominje se civilna zaštita koja ne postoji a obitava samo na papiru, iako bi njeno postojanje znatno olakšalo poslovanje“, kazao je Blečić.

Ivan Starčević iz dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli kazao je da ono što rade vatrogasci po Crnoj Gori je na granici mogućeg.

„Kada vidite šta se sve radilo, kako se radilo… Požar je ispred vas, selo iza vas, i vi idete čelom u čelo na požar a to se nikad ne radi. Ali ima onaj sa nebesa koji vas počasti vjetrom i okrene ga. Zakonska legislativa je svakako potrebna da se odradi. Govorilo se o civilnoj zaštiti, a to je jedan širok dio. Ne mogu dobrovoljna vatrogasna društva da konstituišu civilnu zaštitu, koja je najširi oblik organizacije građana u cilju zaštite od elementarnih nepogoda. Samo je mrtvo slovo na papiru koja doprinosi kvalitetu zaštite. Ono što smo kao dobrovoljni vatrogasci uočili još davne 2004. godine vidjeli smo da je potrebno formirati tijelo koje obezbjeđuje adekvatnu zaštitu od požara. Službi zaštite i spašavanja iz Tivta je trebalo pola sata da dođe do Krtola i Luštice. Vi ako požar ne „bijete“ u prvih 5-10 minuta vi stge izgubili kontrolu“, kazao je Starčević.

 

Pitali ste kako se sad dešavaju požari – suvo je, bilo je jakih vjetrova, ljudi o tome ne razmišljaju, tvrdi Starčević i dodaje da požar svakako jeste ljudski faktor ali se dešava i da požari dođu od munja.

„Ima ljudskog faktora, ali ima i prirodnog. Imate i problem kada pukne dalekovod. Preventiva je najvažnija. Mi smo razvili proste sisteme a imamo dobre saradnje sa službama. Svaki turista koji se prijavi, dobije brojeve gdje se javljaju. Nije bitno je li požar ili roštilj, provjerićemo. Došli su nam skoro momak i djevojka uveče u 2 sata gdje im se činilo da nešto gori na Luštici. Pošli smo da provjerimo a požar je već počeo da se hvata. To je ta vrsta preventive“, kazao je Starčević.

Dodaje da je preventiva jako dobra jer su napravili analizu gdje su imali 13-14 djece, podmladak, koji zajedno sa njima dežuraju u smjeni.

„Nećete vjerovati kako je dobar potez. Mi stariji smo na izmaku operativnih sposobnosti, ali ako nema mlade generacije koja shvata da ono što nam je od Boga dato, moramo da sačuvamo“, kazao je Starčević.

Docent na Biotehničkom fakultetu Milić Čurović nadovezao se na dio oko Zakona, tvrdeći da i Zakon o šumama tretira požare na 20 mjesta.

„Postoji i problematika oko vraćanja šuma u prvobitno stanje što je dug i težak proces. Tu su i ekološke norme, koje štite i zemlju i vode od vjetra. Šuma je zaista jedna složena i dinamična zajednica a to je taj biodiverzitet o kom se toliko priča. Uvijek je tu neki balans, a čim se balans naruši treba dosta vremena da se sve to vrati. Imate i brdo Goricu koje je gorjelo zbog ljudske intervencije. Ona sad treba redovno da se čisti, održava, da se gorivi materijal uklanja… Potrebno je čistiti i onu suvu travu odakle kreću niski požari. Kad smo imali situaciju da je 20-ak hektara na Gorici izgorjelo, potrebno je naći način da se izgorjelo skloni sa tog mjesta“, kazao je Čurović.

 

Kako navodi, na Gorici je potrebno pošumljavanje a pohvalio je i udruženje ljubitelja Gorice koji iz nedjelje u nedjelju svakog vikenda vrijedno rade i održavaju akcije.

„Oni imaju i onaj svoj Mediteranski vrt gdje predavači govore o značaju park šume. Tek kad ljudi shvate da je to njihovo tada će i njihova reakcija biti drugačija. U Izraelu imate takvu situaciju, a ljudi imaju razvijenu svijest koliko im znače šume u takvom okruženju. Kad smo govorili o zakonskim dokumentima, malo ko zna da imamo odredbu da ukoliko čovjek ne interveniše, ima propisana kazna ako čovjek ne učestvuje u gašenju šume koja je njegova imovina“, kazao je on.