Na jugu nezaposlenost manja od četiri odsto, u centralnom regionu 7,5 odsto, a na sjeveru 38 odsto

Nezaposlenost je regionalno neujednačena, izjavio je u intervjuu za „Dan“ David Perčobić, vršilac dužnosti direktora Zavoda za zapošljavanje.

•Nezaposlenost je i dalje prilično visoka u Crnoj Gori. Imate li rješenje za taj problem?

– Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na dan 20. avgust, nalazilo se 32.877 nezaposlenih lica, od čega više od polovine čine žene. Stopa registrovane nezaposlenosti je u mjesecu junu iznosila 11,56 odsto. Iako je trenutna stopa nezaposlenosti najmanja u dugom vremenskom periodu, svjesni smo da još nije na očekivanom nivou, pa vrlo aktivno radimo na implementaciji strategija koje će donijeti dugoročne rezultate. Nezaposlenost je regionalno neujednačena, pa je, na primjer, u južnom regionu ona manje od četiri odsto, u središnjem regionu iznosi 7,5 odsto, dok je na sjeveru prosječno oko 38 odsto. Naša rješenja uključuju razvoj programa aktivne politike zapošljavanja, saradnju sa poslodavcima u najširem smislu i unapređenje postojećeg sistema pružanja usluga. Fokus je na otvaranju novih radnih mjesta kroz podršku preduzetništvu, malim i srednjim preduzećima, kao i investicijama koje generišu zapošljavanje. Paralelno, radimo na jačanju institucionalnih kapaciteta Zavoda kako bismo efikasno odgovarali na potrebe tržišta rada.

•Značajan udio u ukupnom broju nezaposlenih imaju teško ili teže zaposliva lica. Šta se po tom pitanju može uraditi?

– Teže zaposliva lica su u centru naših aktivnosti. Prema kriterijumima profilisanja nezaposlenih lica i stepena njihove zaposlivosti, na današnji dan su na našoj evidenciji evidentirana 26.193 teže zaposliva lica, ili 79,67 odsto. To je izuzetno nepovoljna okolnost i ukazuje na izraženu neusklađenost onog što nezaposlena lica sa naše evidencije nude i potreba poslodavaca. Kroz programe stručne obuke, socijalne inkluzije i subvencionisanja zapošljavanja, cilj nam je da im pružimo priliku za sticanje novih vještina i radnog iskustva. Sarađujemo s poslodavcima na kreiranju prilagođenih radnih mjesta i podstičemo inicijative koje omogućavaju lakši ulazak na tržište rada za osobe sa invaliditetom, dugoročno nezaposlene i starije radnike. Osim toga, razvijamo i specifične programe podrške za ove kategorije, kako bi postali konkurentniji na tržištu rada.

•Veliki dio nezaposlenih čine i lica koja godinama, pa i decenijama čekaju posao. Kako to komentarišete i može li Zavod biti efikasniji u rješavanju tog problema?

– Ovaj problem zahtijeva sistemski pristup. Radi se na modernizaciji usluga Zavoda, unapređenju individualizovanih planova zapošljavanja i intenzivnijoj saradnji sa poslodavcima. Digitalizacijom i automatizacijom procesa, kao i proaktivnim pristupom u radu sa dugoročno nezaposlenim licima, cilj nam je da ubrzamo njihovu reintegraciju na tržište rada. Osim toga, planiramo jačanje programa obuka i prekvalifikacija, kako bi ova lica mogla steći tražene vještine i lakše se prilagoditi promjenama na tržištu rada

•U većini biroa rada, posebno na sjeveru države, komunikacija sa nezaposlenim građanima svodi se na puko prijavljivanje na evidenciju nezaposlenih u predviđenim rokovima. Hoće li se ta praksa mijenjati i da li će biroi rada pomoći tim licima da dođu do posla?

– Promjena te prakse je prioritet. Unapređenjem personalizovanih i grupnih savjetodavnih usluga, te jačanjem kapaciteta biroa rada, želimo obezbijediti kvalitetniju podršku nezaposlenim licima. Fokusiramo se na aktivnije posredovanje pri zapošljavanju, radimo na podsticanju mobilnosti radne snage, vršimo obuku savjetnika, te unapređujemo saradnju sa lokalnim poslodavcima i institucijama. Cilj je da lokalni biroi rada postanu ključni partneri u procesu zapošljavanja, pružajući konkretne informacije, savjete, preporuke za otklanjanje prepreka pri zapošljavanju i stvaranje prilika za zaposlenje. Kroz kriterijume dodjele programa aktivne politike zapošljavanja favorizujemo programe koji se realizuju u manje razvijenim opštinama, a one su, nažalost, većinom na sjeveru Crne Gore.

•Da li bi trebalo uvesti socijalne penzije, jer veliki broj građana koji su na evidenciji nezaposlenih, kako stvari stoje, ne može očekivati penzije?

– Ovo pitanje zahtijeva široku društvenu diskusiju i saradnju sa relevantnim institucijama. Iako je uvođenje socijalnih penzija važno pitanje socijalne pravde, ono se mora sagledati u kontekstu fiskalne održivosti. Zavod za zapošljavanje podržava svaku inicijativu koja će unaprijediti životni standard građana, ali i smanjiti broj nezaposlenih lica koja imaju izuzetno malu motivisanost za rad i na našoj evidenciji su dominantno zbog korišćenja određenih prava, tj. novčane naknade. Na ovaj ili sličan način, npr. kroz institut dokupa staža, ova lica bi riješila pitanje svoje penzije, pa samim tim i egzistencije. Do donošenja nekog od ovakvih zakonskih rješenja, naš prioritet će biti na jačanju zaposlivosti ovih lica kroz dodatnu obuku i mjere aktivne politike zapošljavanja.