- 1500. – Španski moreplovac Visente Janes Pinson otkrio je Brazil.
- 1699. – Potpisan je Karlovački mir, kojim je nakon 16 godina ratovanja okončan Veliki bečki rat (1683–1699). Mirom koji su u Sremskim Karlovcima sa Turskom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Venecija, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržavši sjeverno od Save i Dunava samo Banat i dio Srema do Mitrovice. Venecija je dobila dijelove Dalmacije (zaleđe), Boku Kotorsku do Risna i Moreju (Peloponez).
-
1788. – Britanski brodovi s prvim naseljenicima iz Engleske, uključujući grupu zatvorenika, uplovili su u zaliv Botani Bej u Australiji, gdje su osnovali koloniju.
-
1823. – Umro je engleski ljekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv boginja. Uočio je da ljudi zaraženi kravljim boginjama ne dobijaju velike boginje ni u vrijeme epidemija i, poslije dvadeset godina rada, 1796. razvio vakcinu koja je ubrzo u cijelom svijetu prihvaćena kao pouzdana zaštita od smrtonosnih boginja.
-
1827. – Peru je okončao uniju s Kolumbijom i proglasio nezavisnost.
-
1841. – Proglašen je britanski suverenitet nad Hongkongom, šest dana nakon što je Kina bila prinuđena da ga ustupi Velikoj Britaniji. Zvanično britansko kolonijalno ime Hongkonga bilo je Viktorija.
-
1870. – Rođen je Kirilo Savić, šef katedre za železnice i puteve Tehničkog fakulteta u Beogradu, projektant, graditelj i naučnik. Odlučujuće je uticao na razvoj železničke mreže Srbije (i Jugoslavije) u međuratnom periodu. Tehnički fakultet završio je u Beogradu 1892., a potom se usavršavao u Berlinu i širom Rusije. Kao rezervni oficir i inženjerski kapetan učestvovao je u Balkanskim ratovima 1912/1913. Njegovo ogromno iskustvo građevinskog stručnjaka bilo je dragocjeno srpskoj vojsci tokom Prvog svjetskog rata. Formirao je školu koja je postala rasadnik vrsnih inženjera, a njegovi udžbenici decenijama su smatrani neprevaziđenim. Železnički institut je 1969. promijenio ime u Naučno-istraživački institut „Kirilo Savić“ u njegovo priznanje.
-
1880. – Rođen je američki general Daglas Makartur. U Drugom svjetskom ratu bio je komandant američkih trupa na Dalekom istoku, a u ime SAD u septembru 1945. bio je sapotpisnik kapitulacije Japana. Potom je postavljen za komandanta savezničkih snaga u toj zemlji, a na početku rata u Koreji komandovao je snagama UN, ali je smijenjen u aprilu 1951. zbog namjere da rat prenese na teritoriju Kine.
-
1885. – Sudanski ustanici Muhameda Ahmeda Abdule, koji se proglasio mahdijem (vođa islama), potukli su Britance, zauzeli Kartum, pogubili engleskog generala Čarlsa Gordona i osnovali samostalnu državu. Tek 1898. britansko-egipatska vojska generala Horejša Kičenera pobijedila je sudanske snage. Sudan je bio pod vlašću Londona do 1. januara 1956.
-
1891. – Umro je njemački inženjer Nikolaus August Oto, koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. izumeo četvorotaktni motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, poznat kao „Oto motor“.
-
1891. – Rođen je sovjetski novinar i pisac Ilja Grigorjevič Erenburg, jedan od najpoznatijih reportera 20. vijeka. Napisao je pedesetak knjiga, sročenih živo i duhovito, sa izrazito komunističkim stavovima. Dela: „Ljudi, godine, život“, zbirke priča „Trinaest lula“, „Priče ovih godina“, romani „Život i smrt Nikolaja Kurbova“, „Neobične pustolovine Hulija Hurenita i njegovih učenika“, „Ljubav Žane Nej“, „Špekulanti“, „Ljeto 1925. godine“, „U Protočnom sokaku“, „Moskva suzama ne vjeruje“, „Burni život Lazika Rojtšvaneca“, „Dan drugi“, „Bez predaha“, „Južni vjetar“, „Oluja“, „Pad Pariza“, „Deveti talas“.
-
1905. – Kod Pretorije u Južnoj Africi otkriven je „Kalinan“, najveći dijamant u svijetu, težak 3.106 karata.
-
1918. – Rođen je Nikolae Čaušesku, koji je preuzeo vlast 1965. postavši generalni sekretar vladajuće KP Rumunije. Učvrstio se 1967. kada je izabran za predsjednika Državnog savjeta, a 1975. postao predsjednik Rumunije i ubrzo izgradio snažan kult ličnosti. Poslije decembarske pobune građana 1989., kojoj se ubrzo pridružila vojska, zbačen je s vlasti i 25. decembra, poslije brzometnog suđenja, streljan sa suprugom Elenom.
-
1924. – U Sovjetskom Savezu drugi Svesavezni kongres Sovjeta odlučio je da Lenjinovo tijelo bude očuvano balsamovanjem. Takođe je odlučeno da u njegovu čast nekadašnja prestonica carske Rusije, Petrograd (do 1914. Sankt Peterburg), bude preimenovana u Lenjingrad.
-
1925. – Rođen je američki glumac i režiser Pol Njumen. Snimio je oko 60 filmova, među kojima: „Mačka na usijanom limenom krovu“, „Buč Kasidi i Sandens Kid“, „Žaoka“. Dobio je Oskara 1986. za glavnu mušku ulogu u filmu „Boja novca“.
-
1927. – Rođen je srpski glumac Živojin Žika Milenković. Pozorišnu karijeru započeo je u rodnom Nišu, a nastavio u Beogradskom dramskom pozorištu, u kojem je radio do penzionisanja. Igrao je u preko 150 pozorišnih predstava, oko 30 filmova i više od 300 televizijskih emisija.
-
1934. – Potpisan je desetogodišnji nemačko-poljski Pakt o nenapadanju, prekršen 1. septembra 1939. napadom nacističke Njemačke na Poljsku, čime je otpočeo Drugi svjetski rat.
-
1935. – Izašao je prvi broj NIN-a. Nakon 26 brojeva „Nedeljne informativne novine“ su zabranjene, a januara 1951. obnovljeni NIN postao je ugledan i respektabilan magazin.
-
1942. – Iskrcavanjem u Sjevernu Irsku, prvi američki vojnici u Drugom svjetskom ratu stigli su u Evropu. Jedini otvoreni front tada u Evropi bio je Istočni, a trupe SAD direktno su se uključile u borbena dejstva 1943. napadom na Italiju (Siciliju).
-
1947. – U avionskoj nesreći u Danskoj poginuo je švedski prestolonasljednik Gustav Adolf, ostavivši petoro djece, uključujući sadašnjeg kralja Švedske Karla XVI Gustava.
-
1950. – Indija je proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta.
-
1953. – Održana je prva sjednica Savjeta za carinsku saradnju, zvaničnog naziva Svjetske carinske organizacije. Taj datum obilježava se kao Međunarodni dan carine.
-
1965. – Hindu postaje zvanični jezik Indije, što izaziva nemire na jugu zemlje; vlada odlučuje da engleski ostane u zvaničnoj upotrebi.
-
1972. – Poslije eksplozije podmetnute bombe iznad Srbske Kamenice u Češkoj, pao je avion JAT-a tipa DC-9 na liniji Kopenhagen–Beograd. Poginulo je 28 osoba, a čudom je preživjela stjuardesa Vesna Vulović.
-
1973. – Umro je američki glumac rumunskog porekla Edvard Robinson. Filmovi: „Mali Cezar“, „Tigrova čeljust“, „Kid Kalabed“, „Neočekivani dr Gliterbauz“, „Čitav grad priča“, „Dvostruka odšteta“, „Žena na prozoru“, „Rt Largo“, „Nasilje“, „Zeleno sunce“.
-
1977. – Jugoslavija i Španija zaključile su Sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa i otvaranju diplomatskih misija u Madridu i Beogradu na nivou ambasada.
-
1993. – Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 802 kojom je osuđen napad Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu i naloženo povlačenje hrvatskih snaga.
-
1994. – Rumunija je prva bivša članica Varšavskog ugovora s kojom je NATO potpisao dokument „Partnerstvo za mir“.
-
1996. – Senat SAD odobrio sporazum START-2 o smanjenju strateških nuklearnih raketa.
-
2000. – DNK test ukazuje da je Tomas Džeferson imao sina s crnom robinjom Seli Hemings; Džefersonova fondacija priznaje očinstvo jednog ili svih šestoro djece.
-
2001. – Zemljotres u indijskoj državi Gudžarat usmrtio najmanje 18.000 osoba.
-
2003. – Teniserka Martina Navratilova osvojila titulu na Australijan openu u mješovitim parovima, postavši najstariji osvajač Gren slem turnira.
-
2004. – Umro je srpski glumac Mihajlo Bata Paskaljević.
-
2008. – Umro je Žorž Habaš, osnivač i vođa palestinske marksističke organizacije PFLP.
-
2014. – Međunarodni sud pravde riješio pomorski spor Čilea i Perua, dodijelivši više od polovine sporne oblasti Peruu.
-
2018. – Požar u bolnici u gradu Mirjang (Južna Koreja) usmrtio je 41 osobu, a 153 su povrijeđene.
-
2019. – Dik Marti, bivši izvestilac Savjeta Evrope, upozorio na trgovinu ljudskim organima na Kosovu i Metohiji.
-
2020. – Prilikom pada helikoptera kod Kalabaša, Kalifornija, poginuo je američki košarkaš Kobi Brajant.
-
2024. – Preminuo je Goran Petrović, srpski pisac i akademik SANU, autor više od 130 izdanja, prevedenih na 15 jezika, dobitnik više književnih nagrada.
(B92)
