Muž Seke Piletić gradi solarne elektrane od najmanje 100 miliona

Advokat Đorđije Piletić, suprug sudije Seke Piletić, vlasnik je polovine firme „Solar Power“, koja je dobila dozvolu da na Čevu kroz prvu fazu gradi solarne elektrane snage 150 MW, što je investicija koja se može procijeniti na najmanje 100 miliona eura, kazali su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

„Investicija je planirana na preko 1,2 miliona kvadrata zemljišta na Čevu, koje je već u vlasništvu „Solar Power“, od čega je za dio osnov sticanja pravni propis, a za dio se navodi kupovina. Od ove površine preko 630 hiljada kvadrata su šume, pašnjaci su oko 328 hiljada, kao neplodna zemlja vodi se oko 250 hiljada kvadrata, a više od 23 hiljade kvadrata su livade. Piletić ima 50 odsto vlasništva u ovoj firmi, a druga polovina pripada Riti Beatrice Gossweiler, koja je „Solar Power“ osnovala kao isključivi vlasnik septembra 2020. godine, sa osnovnom djelatnošću kupovine i prodaje vlastitih nekretnina i kapitalom od jednog eura“, konstatovali su iz ASP-a.

Kako su naveli, dvije godine kasnije, to jest na jesen 2022. godine firma mijenja djelatnost u proizvodnju električne energije, kapital uvećava na milion eura, Đorđije Piletić ulazi u vlasništvo sa 10 odsto, a Miomir Đurašević sa 40 odsto.

„Ipak, u roku od nepuna dva mjeseca iz firme izlazi Miomir Đurašević, a Đorđije Piletić postaje vlasnik polovine kapitala. Piletić je ranije hapšen, a mediji su pisali i o kontroverznim poslovima Miomira Đuraševića. Čitav period vlasničkih promjena poklapa se sa mandatom manjinske vlade Dritana Abazovića, koja je tokom ljeta 2022. godine, dok je još imala podršku Demokratske partije socijalista, izmijenila član Zakona o uređenju prostora, kojim je predvidjela da se aktom vlade mogu izdati urbanističko tehnički uslovi za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije“, tvrde u ASP-u.

Kako su ustvrdili, uslijedio je pad manjinske vlade krajem avgusta 2022. godine.

„Ali to nije spriječilo tadašnju ministarku Anu Novaković Đurović da donese pravno problematičan podzakonski akt, odnosno Pravilnik o bližim kriterijumima za ocjenu zahtjeva za izdavanje urbanističko tehničkih uslova za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sunca i drugih obnovljivih izvora. Akcija za socijalnu pravdu tražiće od Ustavnog suda ocjenu zakonitosti ovog podzakonskog akta, a razmotriće i da li postoji osnov za podnošenje krivične prijave protiv bivše ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zbog zloupotrebe službenog položaja. Upravo je ovaj Pravilnik (uz prethodnu ustavno problematičnu dopunu zakona) bio uvod za stampedo podnošenja zahtjeva za dobijanje urbanističko tehničkih uslova za gradnju objekata za proizvodnju električne energije od znanih i neznanih „investitora“, a čije se finale odigralo juče – kada je od nove parlamentarne većine usvojen kontroverzni i krajnje štetni Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji označava uvod u nove subvencije na teret osiromašenih crnogorskih potrošača“, ocijenili su iz ASP-a.

Kako dodaju, upravo jučerašnji zakon, uz set povezanih, pokazuje da u Crnoj Gori, i nakon pada Demokratske partije socijalista, svih ovih godina i pod bilo kojom vladom dominiraju interesi tajkuna i krupnog kapitala, odnosno da se zakonske politike mogu svesti na princip – otmi od sirotinje i daj onima sa punim džepovima, da još više napune ionako prepune džepove.

„Akcija za socijalnu pravdu će nakon objave Zakona o obnovljivim izvorima energije ići inicijativom ka Ustavnom sudu za obaranje pojedinih zakonskih normi, koje su na teret potrošača ili su pravno narušavaju princip jednakosti. Akcija nije u posjedu dokumentacije, koja pokazuje za koliki je novčani iznos dolazilo do promjene vlasništva u „Solar Power“, već su ti podaci zatraženi od nadležnog organa na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Nije poznato ni iz kojih će izvora Piletićeva firma finansirati izgradnju, niti porijeklo novca, ali svakako da sa novim zakonskim rješenjima i garantovanim periodom od 12 godina za subvencije ova firma ima „kec“ u rukavu bilo za obezbjeđenje kredita za projekat, bilo za preprodaju projekta i „paprenu“ zaradu na taj način“, zaključili su iz Akcije za socijalnu pravdu.