MUP: Crna Gora spremna za obilne padavine
Kada je riječ o spremnosti Crne Gore da se suoči s prijetnjama od poplava, nadležni kažu da imamo dovoljno kapaciteta. Postoje i Strateški dokumenti za rizik od poplava. Iz nevladinog sektora, međutim, upozoravaju da Crna Gora što prije mora da shvati da treba da se bori protiv klimatskih promjena i suoči s ekološkim katastrofama, navodi se u prilogu Javnog servisa RTCG.
Iako je u naletu obilinih padavina i ciklona koji je gotovo potopio Evropu Crna Gora ostala nepovrijeđena, nadležni su, kažu, pripravni. Strategija za borbu protiv poplava postoji – sada je, poručuju, važno preventivno djelovati – svaki resor ima svoje zaduženje.
“Za sada parametri koje dobijamo iz Zavoda za hidrometrologiju i seizmologiju pokazuju da je to sve u nekim normalnim okolnostima. U suštini, preventivno djelovanje je predviđeno za Resorno Ministarstvo poljoprivrede, tj. Upravu za vode i oni su dužni na osnovu tih njihovih planova da prave te nasipe i da rješavaju te probleme”, kaže direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje u MUP-u Miodrag Bešović.
Nivo rijeka i jezera u zemlji za sada ne može da izazove veće probleme, poručuje struka. Vode u Albaniji bi mogle, kaže Bešović, ali za to je potrebno još kiše.
“Ono što imamo problem sa našim susjedima, to jest Albanijom, sa otvaranjem njihovih hidroških kapaciteta, i na osnovu tih parametra bi moglo da dođe do nekih problema, ali za sad nemamo nikakvih informacija da bi moglo do toga da dođe. Što se tiče opreme imamo mi na državnom nivou, imaju lokalni nivoi, imaju Uprava za vode, svoje kapacitete. Naravno, različito je to kad su u pitanju i bujične poplave i u ravničarskom dijelu i ta oprema je različita”, ističe Bešović.
Što prije Crna Gora prihvati da klimatske promjene postoje, prije će naći način da im stane na crtu, poručuju iz nevladinog sektora. Iz Ekopatraiotizma kažu da zabrinjava podatak da je svega osam odsto populacije svjesno da bi klimatske promjene u budućnosti mogle da izazovu ogromne probleme. Zato imaju poruku za nadležne.
“Prije svega treba da se zustavi eksploatacija šljunka, da ne diramo rijeke, da ne čačkamo mečku. One s razlogom postoje ne na način na koji postoje u oblicima, u kojim postoje u dužini i količini u kojoj postoje i svako naše igranje sa prirodom nama dođe na naplatu”, kaže Ivana Čogurić iz Ekopekopatriotizma.
Zato bi, poručuje Čogurićeva, umjesto da gledamo u nebo i korita rijeka, trebalo da se pozabavimo njihovom zaštitom. Jedan od načina je, kaže, i obraćanje više pažnje na poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.