Muk: Predsjednik i potpredsjednik Vlade da budu političari, a ministri eksperti

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk rekao je da je da je koalicija koja je pobijedila na izborima u Crnoj Gori 30. avgusta, još u izbornoj noći jasno saopštila da upućuje poziv strankama manjinskih naroda za učešće u novoj vladi.

„Čini mi se da je to cjelokupna javnost pozdravila. Čini mi se da su manjinski narodi preko svojih stranaka bili zastupljeni u ranijoj vladi. Dobro je što je i buduća otvorena za njih. U tom smislu je i jučerašnji sastanak Bošnjačke stranjke i Demokratske Crne Gore dokaz da između ovih stranaka može da se vodi dijalog o budućnosti Crne Gore i da postoje šansa da Bošnjačka stranka kao i neke stranke Albanaca budu zastupljene u novoj vlasti. Da li će se to desti brzo, jednostavno i šta je mjera tog kompromisa između ove dvije stranke i ukupne kolaicije ostaje da se vidi“, rekao je Muk u emisiji „Novi dan“ na Televizij N1.

Na pitanje koliko je realno da Bošnjačka stranka prihvati saradnju sa „prosrpskim dijelom bloka“, Muk je kazao da nema sumnje da je najveća razlika između manjinskih stranaka i dijela pobjedničke koalicije koja je oličena u Demokratskom frontu, odnosno dijelu koalicije „Za budućnost Crne Gore“, a da je s druge strane mnogo veća bliskost manjinskih partija, naročito sa Građanskim pokretom URA ali i Demokratskom Crnom Gorom.

„Zbog toga ne treba da čudi da je između te tri stranke mnogo više komunikacije nego sa ovim drugim. Nova politička realnost će uticati i na to da se među strankama kreiraju različite vrste kompromisa. To nikako ne može i ne smije da bude na štetu zaštite ljudskih i manjinskih prava. Vjerujem da je to ono što je jasno saopšteno iz pobjedničke koalicije. Evropski put, ljudska prava, zaštita manjinskih naroda je nešto što je integralni dio neke buduće platforme ove vlade“, kazao je Muk.

Na pitanje kako je on doživio sve ono što se događalo nakon izbora i u nedjelju na ulicama Podgorice i nekih drugih mjesta, kao i da li smatra da je vrijeme izlaska na ulice prošlo, Muk je kazao da misli da je vrijeme masovnih protesta prošlo.

„Želim da vjerujem da nijedna politička ili društvena snaga neće organizovati masovne proteste, ako ni zbog čega drugog onda zbog kritične situacije u vezi s koronavirusom i epidemijom u Crnoj Gori gdje ovih dana imamo nažalost najveće brojke zaraženih, ali i zbog toga što je čini mi se u ovih sedam dana splasnula politička energija. Ljudi koji su bili zadovoljni izbornim rezultatom su to proslavili uz sve incidente i stvari koje smo mi u nevladinim organizacijama i jedinstveno Crna Gora osudili. S druge strane ljudi koji imaju bojazan od onog što nosi politička budućnost su svoje brige i strahove izrazile na mitingu u nedjelju i mislim da je to sloboda izražavanja. Pokazali smo da te dvije vrste stavova mogu da budu izražene u demokratskom društvu i mislim da je vrijeme da se sad okrenemo onom što je ozbiljan sistemski i politički proces u smislu razvoja dijaloga u najširem krug političkih partija i što bržeg konstituisanja skupštine i vlade koje će ispunjavati četiri principa – poštovanje međunarodnih obaveza, Evropska unija kao prioritet…“, rekao je Muk za Televiziju N1.

Na pitanje koliko je uvjeren da će široka koalicija funkcionisati, te na konstataciju novinarke da neki misle da Demokrstaka partija socijalista (DPS) neće prepustiti ono što je imala 30 godina, tj. da predsjednik Crne Gore i DPS Milo Đukanović ima „keca u rukavu“, Muk je rekao da ako je suditi po Đukanovićevim izjavama medijima, oni prihvataju izborni rezultat i prihvataju da pomognu mirnu političku tranziciju.

„Odnosno da ničim neće uslovljavati, opstruirati formiranje nove vlade. Iskustvo nam govori da do samog kraja tog procesa ne možemo tek tako lako odagnati bojazan da se možda u pozadini igra dvostruka igra i da Đukanović i DPS ili neki drugi djelovi te strukture imaju druge načine i planove na koje bi opstruirali. Čini mi se da ovaj jedan stravični pritisak kojim je izložen Dritan Abazović (lider Građanskog pokreta URA i nosilac liste koalicije „Crno na bijelo“ koja je na izborima osvojila četiri mandata) i URA u namjeri da se URA ne prikloni drugim koalicijama koje su pobijedile. Jedan dio pritisaka ostaje, da se vidi do koje mjere ti pritisci mogu da idu i da li je zaista njihov krajnji cilj da se opstruira formiranje nove vlade. Moram da naglasim, osim što smo nenaviknuti na ovu političku situaciju i mogućnost da neki drugi, za razliku od ovih koji su 30 godina formirali vlast, sada tu vlast formiraju i vode s obzirom da je javnost bila nenaviknuta i na fer odnos međunarodne zajednice koja nije podržala Đukanovića da opstruira mirnu tranziciju već je priznala rezultate i pozdravila principe za novu vladu. Ona pozitivno doprinosi mirnoj tranziciji, i vjerovatno planove Đukanovića i DPS ako ih je bilo, marginalzuje“, kazao je on.

Na pitanje da li vjeruje u ekspertsku vladu, Muk je rekao da je taj koncept izazovan.

„Mi nismo, kao što nisu ni političke stranke koje su se zalagale za taj koncept do kraja definisale šta to znači, ko su stvarno ekpserti i kakva je njihova uloga i odnos prema ljudima koji nose politički autoritet. U idealnim okolnostima bih rekao da ljudi koji su dobili na izborima moraju da preuzmu političku odgovornost, da rade u vladi i da pokažu da su spremni da ispune obaćanja koja su dali u toku kampanje i nakon izbora.Čini mi se da bi ekspertsku vladu lakše progutao i dio međunarodne javnosti. Čini mi se da bi kombinacija u kojoj bi nosioci izbornih lista prihvatili da politički autoritet smjeste u sam vrh vlade kroz obavljanje funkcija predsjednika i potpredsjednika, a da ministri budu eksperti, bila neka mjera kompromisa između obaveza da se ipak politički nosi i odgovara za ono što je politika vlade, ali i potrebe da možda naročito u ovom finansijsko-ekonomskom i budžetskom dijelu u susret posjedicama ekonomske krize trebaju nam najbolji eksperti koji će omogućiti da budžet i finansije i ekonomija budu stabilni i da ostvarujemo makar minimum za funkcionisanje države“, rekao je Muk.

Na pitanje, u kom slučaju dolazi do toga da se moraju raspisati novi izbori, Muk je rekao da se njemu čini da je jedina moguća situacija da Đukanović opstruira proces konstituisanja nove vlade na način što bi mandat dao DPS i pokušavao da ucjenjuje sve druge da uz DPS formiraju vladu.

„Mislim da za to postoji brz i jednostavan lijek a to je da opozicione grupacije koje će da sarađuju sa manjinskim strankama podnesu Đukanoviću 41 potpis za novog mandatara. Mislim da bi onda on pod pritiskom domaće i međunarodne javnosti taj mandat morao da da toj ličnosti“, kazao je Muk.