Prema njegovim riječima od suvoparnog navođenja cifara mnogo je važnije ući u analitiku svake cifre kako bi se diskutovalo o kvalitetu a ne kvantitetu javnih finansija.
– Tumačenje problematike deficita/suficita samo na nivou navođenja cifara nije svrsishodno jer to ima i te kako veze sa mnogim aspektima kao što je struktura realizovanih troškova, kvalitetno planiranje budžeta i sl. Možete npr. imati suficit ako ne realizujete kapitalni bužet u skladu sa planiranom dinamikom ili ako ste loše planirali iznos nekih rashodnih stavki i sl. Da su npr. ostvareni svi planirani rashodi u prvih sedam mjeseci, budžet ne bi bio u suficitu, već u deficitu… – napisao je Mugoša na mreži X.
Osim toga, dodaje Mugoša, tumačenje navedenih kategorija na mjesečnom nivou, posebno kad se radi o ljetnjim mjesecima, ne daje zaokruženu sliku stabilnosti javnih finansija.
– Naravno, rast prihoda je itekako poželjan ali je veoma važno na koji način je ostvaren (da li razvojem privrede i širenjem poreske baze, rastom konkurentnosti i produktivnosti, smanjenjem sive ekonomije i nelikvodnosti manjih preduzeća ili zbog rasta potrošnje odnosno rasta cijena usljed inflacije, rasta kreditne aktivnosti i sl.) – poručio je.
Kod smanjenja rashoda je, naglašava Mugoša, veoma važno da li su posljedica optimizacije javne uprave, smanjenja iznosa za ugovore o djelu, reprezentaciju, službena putovanja ili slabije u odnosu na plan realizacije kapitalnog budžeta i sl.)
– Da zaključim, od suvoparnog navođenja cifara mnogo je važnije ući u analitiku svake cifre kako bi se diskutovalo o kvalitetu a ne kvantitetu javnih finansija… uz podsjećanje da je prema Fiskalnoj strategiji planirano tri milijarde zaduženja u naredne tri godine uz milijardu ove godine… – zaključio je Mugoša.