Mrdović: Partije ne pokušavaju da se pozabave „duplim“ i „uvoznim“ biračima

Pitanje sređivanja biračkog spiska provlači se odavno u javnosti, ali nikako da dođe na dnevni red za rješavanje.

Poslije objavljivanja rezultata popisa sprovedenog prošle godine, pokazalo se da razlika u broju punoljetnih državljana Crne Gore i broja birača iznosi više desetina hiljada u korist ovih drugih.

Naime, Crna Gora ima 623.633 stanovnika, od kojih su 576.495 državljani Crne Gore. To su podaci su popisa sprovedenog u decembru 2023.

Od tih 576.495 crnogorskih državljana starijih od 20 godina je 439.425, a procenjuje se da punoljetnih državljana Crne Gore ima od 450.000 do 465.000.

S druge strane, podaci DIK-a od 31. maja 2023. godine pokazuju da je u birački spisak upisano 542.468 građana.

Predstavnica NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović u razgovoru za „Dan“ ističe da je jedno od najbitnijih pitanja iz domena izborne reforme upravo sređivanje biračkog spiska.

Za pitanja u vezi sa izbornom reformom potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini, što je, kako smatra, teško dostižno u crnogorskom parlamentu, jer su sebični partijski interesi uvijek na prvom mjestu.

– To je pitanje koje bi moralo da se riješi što prije i na najpravedniji način, ali političke partije i ne pokušavaju da se ozbiljno pozabave onim što je u javnosti poznato kao problem „duplih“ i „uvoznih“ birača – kaže Mrdović.

Dok su bili opozicija…

Podsjeća da su sadašnje vladajuće partije dok su bile opozicija tražile sređivanje biračkog spisa i brisanje duplih birača, kao i propisivanje jasnih pravila ko bi trebalo da ima pravo da glasa na izborima.

– Kada su postali vlast, a dijelom zbog učestalih kriza različitih vlada, a dijelom što većini partija odgovara nedefinisano stanje sa biračkim spiskom, nijesu mnogo postigli. Ovo posebno što izborna reforma zavisi od dvotrećinske većine i treba da bude stvar najšireg mogućeg konsenzusa i vlasti i opozicije. Međutim, u crnogorskim uslovima je to teško postići zato što su sebični partijski interesi i pokušaji dobijanja (i zadržavanja) privilegija i moći uvijek na prvom mjestu, pa o javnom interesu postaje izlišno i govoriti. U isto vrijeme imamo i zahtjeve od nekadašnje vlasti, a današnje opozicije u vezi sa ovim pitanjem, iako su i oni imali vremena (ali ne i volje) da iniciraju rješavanja ovog problema dok su upravljali državom – kazala je Mrdović.

U biračkom spisku mnogi koji decenijama žive u drugim državama

Pojašnjava da do nesrazmjere u brojkama dolazi dominantno zbog činjenice da su u biračkom spisku i mnogi koji svoj život godinama ili decenijama vezuju za druge države, od daleke Amerike i zapadnoevropskih zemalja, pa do susjednih Srbije i Bosne i Hercegovine, ali nikada nisu odjavili prebivalište u Crnoj Gori.

– Tako smo godinama imali „izborne pohode“ iz inostranstva, kada su mnogi koji više ne žive ovdje dolazili da glasaju i tako utiču na to ko će upravljati državom, iako svoj život više ne vezuju za Crnu Goru. Zato je najpravednije rješenje da se ovo pitanje riješi na način da oni koji godinama žive u dalekom svijetu ili u susjedstvu ne treba da imaju pravo glasa u Crnoj Gori, kao i da se birački spisak „očisti“ od duplikata, kojih sigurno ima i dalje – naglasila je Mrdović.

Po njenom mišljenju, upitno je koliko će političke elite biti spremne da se pozabave ovim pitanjem, pošto svi pronalaze određenu korist u ovako nedefinisanoj situaciji.

– Poznato je da je Reformskom agendom predviđena izborna reforma do kraja naredne godine. Imajući u vidu da povlačenje novca iz evropskih fondova sada zavisi od ispunjenosti onoga na šta smo se obavezali, možda će političke elite ovog puta biti primorane da isporuče rezultate. Vrijeme će pokazati da li će to biti slučaj – rekla je Mrdović.

Problem i na lokalnom nivou

Problem biračkog spiska nije riješen ni na lokalnom nivou. Mrdović podsjeća na situaciju u Šavniku, gdje se uoči izbora „doseljavaju“ desetine građana.

– Primjer Šavnika je primjer institucionalnog poraza države, a taj problem još nije riješen. Takve situacije treba eliminisati, a prvi korak treba da bude određivanje lokalnih izbora u jednom danu, a ne da se na svakih nekoliko mjeseci u po nekom gradu održavaju ili ponavljaju lokalni izbori – zaključila je Mrdović.