Mladi negoduju: Grčka ne odustaje od vojnog roka
Grčke vlasti planiraju za maj novi zakon o produženju obaveznog vojnog roka za tri mjeseca, na godinu dana, što je potez zbog koga mladi ljudi negoduju.
Vojni rok neće biti produžen samo onima koji će ga služiti na granici sa Turskom. Najveći dio Evrope ukinuo je obavezno služenje vojske ali Grčka ne odustaje, očigledno zbog napetih odnosa sa Turskom, gdje je odlazak u vojsku obavezan.
Prema izvoru Euraktiva Grčka, odluka je donijeta kako bi se ojačalo vojno prisustvo na granici Grčke i Turske i izbjeglo da regruti traže premještaj u glavni grad.
Grčkoj armiji su potrebni ljudi i zato su odluku pozdravili vojni zvaničnici. Međutim, tako ne misle studenti i mladi koji žive ili planiraju da žive u inostranstvu i koji će morati da odlože studiranje kako bi išli u vojsku.
“To je prepreka za studente i zaposlene mlade koji žive u inostranstvu i žele da se vrate u Grčku. Kako će takva odluka preokrenuti ‘odliv mozgova”, rekao je za Euraktiv Grčka postdiplomac na Univerzitetu Vageningen, Konstandinos Vojacoglu.
On je dodao da “mladi Grci nemaju šta da dobiju od tog iskustva”.
U Grčkoj je stopa nezaposlenosti mladih do 24 godine u septembru dostigla alarmantnih 33 odsto, pokazuju zvanične grčke statistike. Očekuje se da ta stopa u uslovima pandemije dalje poraste a javni dug zemlje se prognozira na 200 odsto BDP.
Postdiplomca na Univerzitetu Kings koledž Fanisa Frederikosa najviše brine velika nezaposlenost i on vjeruje da bi ovo bio “najgori mogući trenutak da vlada objavi takvu odluku”. Kako je rekao, “sada mladići moraju da se nose sa nepotrebnim teretom koji može da odloži njihove buduće planove”.
Atina pokušava da ubijedi mlade ljude da služe vojsku prije nego što nastave studije. Grčki zvaničnici rade i na rješenju za oko 23.000 mladih Grka koji izbjegavaju regrutaciju živeći u inostranstvu.
Služenje vojnog roka je obavezno samo u još nekoliko članica EU – Kipru, Austriji, Finskoj, Danskoj.
Debata o obaveznom vojnom roku u Grčkoj inače traje već godinama. Zagovornici kažu da bi ukidanje obaveznog vojnog roka moglo da našteti razvoju sela, s obzirom da prisustvo vojnika pomaže loklanim ekonomijama. Kritičari pak ističu da su sve vlade koristile vojnu službu da “sakriju” rastuću stopu nezaposlenosti mladih.