Mjesec zanimljiv i Amerikancima i Kinezima: SAD i Kina žele isti basen bogat resursima
U istoriji svemirskih letova 25. jun 2024. označio je najnoviju prekretnicu – kineska robotska svemirska letjelica Čang’e 6 dostavila je na zemlju uzorke sa udaljene strane Mjeseca, sa velikog dijela zvanog basen Južni pol-Aitken.
Kako je objasnio Bi-Bi-Si, ta strana naziva se tamnom stranom Mjeseca, jer se ne može vidjeti sa Zemlje, a ne zato što do nje ne dopiru sunčevi zraci.
Kako je prenela Kineska nacionalna svemirska agencija, Čang’e 6 je sa leta donio oko 1,9 kilograma stijena i zemlje.
Kina ima strateški plan da izgradi kosmičku ekonomiju i postane svetski lider u ovoj oblasti.
Namjerava da istražuje i izvlači minerale iz asteroida i tijela kao što je Mjesec, kao i koristi sve druge korisne svemirske resurse dostupne u našem Sunčevom sistemu, prenosi „Ejža tajms“ članak direktorke Instituta za svemirsku ekonomiju pri Univerzitetu Bokoni Simonete di Pipo.
Očekuje se da će jedan od sljedećih koraka Kine u ovoj strategiji, misija Čang’e 7, biti lansirana 2026. godine, kada će sletjeti na osvjetljeni obod Mjesečevog kratera Šeklton, veoma blizu južnog pola Mjeseca.
Trka do Mjseca je trka za resurse
Ta lokacija je posebno atraktivna zbog lakog pristupa unutrašnjosti kratera koji sadrži ogromne rezerve resursa neophodnih za dalja istraživanja. Lunarni led kojim je krater bogat potencijalno se može koristiti za piće, kiseonik i raketno gorivo.
To je hrabar potez, budući da i SAD takođe imaju ambicije da uspostave baze na južnom polu Mjeseca, a krater Šeklton je glavna meta, ocjenjuje Di Pipo.
Kasnija kineska misija, Čang’e 8 (trenutno planira od 2028. godine), imaće za cilj da izvuče led i druge resurse i pokaže da ih je moguće koristiti za eventualne ljudske naseobine.
NASA trenutno traži dodatne partnere za međunarodni sporazum poznat kao Artemidin sporazum, koji je uspostavljen 2020. godine, a u kojem se navodi da treba koristiti resurse na Mjesecu i koji su do danas potpisale 43 zemlje.
Međutim, američki program Artemida, koji ima za cilj da ove decenije dovede ljude na Mjesec, kasnio je „zbog tehničkih problema“.
Sledeća misija, Artemida II, nosiće astronaute oko Mjeseca bez slijetanja na njega, odložena je do septembra 2025. Artemida III, koja treba da preveze ljude na površinu Mjeseca, planirana je ne ranije od septembra 2026.
Budući da je moguće da će se misije Artemida dodatno odložiti, Kina bi mogla da ispuni svoje planove za iskrcavanje ljudi na Mjesec do 2030 i tako pretekne SAD.
Kineski svemirski program sistematski raste na dosledan i integrisan način. Čini se da njegove misije do sada nisu iskusile ozbiljne tehničke probleme.
Geopolitička komponenta u istraživanju svemira vratila se na način koji možda nismo videli od svemirske trke pedesetih i šezdesetih, smatra Di Pipo.
Sasvim je moguće da će američka misija Artemida III i kineske misije Čang’e 7 i 8 težiti da slete na istu lokaciju blizu kratera Šeklton.
Dok zadržavaju nacionalne prioritete, dvije supersile, zajedno sa svojim partnerima, možda će morati da se dogovore o zajedničkim principima kada je u pitanju istraživanje Mjeseca, zaključuje se u tekstu.
(RT)