Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma: Samo država može imati potraživanja od operatera a ne obrnuto

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma reagovalo je na rješenje Privrednog suda kojim je tom resoru zabranjena realizacija Javnog poziva za izbor Agenta registracije domena u okviru nacionalnog internet domena Crne Gore.

U nastavku prenosimo integralno saopštenje:

Povodom rješenja Privrednog suda Crne Gore kojim se Crnoj Gori i Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma zabranjuje spovođenje Javnog poziva za izbor Agenta registracije domena u okviru nacionalnog internet domena Crne Gore, iz potrebe informisanja javnosti o aktivnostima koje ovo Ministarstvo preduzima u cilju zaštite javnog interesa, imovine koja pripada crnogorskim građanima, nalazimo za dužnost da se obratimo crnogorskoj javnosti.

Poznajući praksu Privrednog suda Crne Gore, koja ovih dana ima i svoju evaluaciju pred crnogorskim krivičnim sudovima, neiznenađeni ali i iznova razočarani, konstatujemo da je predmetnim rješenjem bez valjanog pravnog osnova, iznova privatni interes pretpostavljen javnom, kao i opštem interesu pravde i pravičnosti. U smislu navedenog, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma izražava potpuno slaganje sa konstatacijama koje je povodom navedenog rješenja Privrednog suda, ranije danas iznijela Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore gđa. Ćirović, istovremeno pružajući joj punu podršku da, koristeći se svim pravnim sredstvima koja su joj na raspolaganju, učini sve šta je u njenoj moći u cilju zaštite dobara koja pripadaju svim građanima Crne Gore.

Vodeći se prije svega etičkim principima i načelom neutralnosti državne uprave, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma se uzdržavalo od komentarisanja plaćenih promo-novinskih napisa koje je privredno društvo „Domen“ d.o.o., dosadašnji agent registracije crnogorskim internet domenom „.me“, vrlo uporno plasiralo crnogorskoj javnosti u cilju stvaranja klime navodnog progona i stvaranja utiska u javnosti o tome da je ovo privredno društvo za neko svoje pravo uskraćeno od strane predstavnika državne uprave. Naš uzdržan stav po pitanju plaćenih pisanja ovog privrednog društva, bio je utemeljen u uvjerenju da su dani donošenja sudskih odluka koje su protivpravne i direktno usmjerene protiv javnog, a u korist privatnog interesa iza nas, u čemu smo se očigledno prevarili.

Naime predmetnim rješenjem Privrednog suda Crnog Gori je na neodređeno vrijeme, do okončanja parnice koja može trajati godinama, onemogućeno raspolaganje njenim sopstvenim resursom, a na osnovu „vjerovatnoće“ da će u toj neizvjesnoj parnici, koja nije još uvijek ni pokrenuta, a koja potencijalno tek treba da uslijedi, zastupnik privatnog interesa možda uspijeti da dokaže da na javni resurs polaže svoje privatno pravo.

Kada bi kao što je to uradio Privredni sud, iako je to nemoguće, zanemarili činjenicu da je internet domen „.me“  dobro u javnom vlasništvu, kao takvo definisano Zakonom o elektronskim komunikacijama, Zakonom o državnoj imovini, Zakonom o zaštiti kritične infrastrukture  i da kao dio kritične informatičke infrastrukture podliježe posebnoj brizi i  režimu zakonske zaštite, ne može se razumjeti koji su to razlozi i gdje sud vidi opasnost da privatni ulagač neće moći da naplati svoja nedospjela, buduća i ničim dokazana potraživanja od države, da bi taj sud izricanjem mjere obezbjeđenja nad državnom imovinom taj privatni interes „obezbijedio“? U ovom kontekstu valja napomenuti da se svi prihodi po osnovu prodaje domena slivaju na račun Agenta registracije „Domen“ d.o.o. koji onda dio prihoda, u skladu sa Ugovorom, upućuje državi, tj. da  u ovom pravnom odnosu samo država može imati potraživanja prema operateru, a ne i obrnuto.

Javno postavljamo pitanje pravničkoj i laičkoj javnosti, da li znaju za slučaj da neko nije uspio da realizuje svoje sudskom presudom utvrđeno novčano potraživanje prema državi, zbog toga što je država postala nelikvidna i insolventna? Sve i kad bi privatni interes imao puni pravni osnov, a u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma kao i kod Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, bez ikakve sumnje vjerujemo da ga nema, da ne postoji ni najmanja vjerovatnoća da suprotna strana ne bi mogla da naplati svoja potraživanja od države na osnovu presude, ali nakon okočanja parnice i pravosnažnosti presude. To je apsolutno jasno svima… i suprotnoj strani i Zaštitnici imovinsko pravnih interesa, ali bi valjda trebalo da bude jasno i sudu. Nasuprot tome, sud efektivno na javnom resursu – imovini Građana Crne Gore, uspostavlja založno pravo u korist privatnog investitora, na neodređeno vrijeme i dok taj privatni investitor ne dokaže, i ako uspije da dokaže, postojanje nekog svog prava u nekom trenutku u budućnosti. Sve to sud radi u nevjerovatno  brzo sprovedenom postupku, odlučujuči čak i prije nego je istekao zakonski rok za izjašnjenje protivnika predlagača. Ovo „efikasno postupanje“ Privrednog suda bi bilo za najsnažniju pohvalu, da znamo da predmeti pokrenuti pred tim sudom po predlozima za određivanje obezbjeđenja ne čekaju godinama, zbog čega je u više prilika reagovao i crnogorski ombudsman, kao i da Zakon o izvršenju i obezbjeđenju ne zahtijeva da sud postupa redom po pristiglim predlozima. Pitamo se koliko je predloga privremenih mjera građana koji neopravdano dugo čekaju na rješavanje pred tim sudom preskočeno da bi Privredni sud ovo pitanje uzeo u rješavanje?

Sve i da se radi o potpuno benignom imovinskom sporu, a ne sporu kojeg je predmet dio kritičke informacione infrastrukture, apsurdno je da sud nalazi razloge, da kako navodi „vjerovatno“ potraživanje privatnika, „obezbjeđuje“. Pitamo se od čega „obezbjeđuje“ sud ovo eventulano potraživanje? Šta to treba da se desi pa da u nakom slučaju crnogorska država ne isplati potraživanje po pravosnažnoj presudi crnogorskog suda?

Iako na retoričkoj ravni,  predmetno rješenje ne zaslužuje da bude ispoštovano, Ministarstvo će do pravosnažnog okončanja postupka po prigovoru koji će Zaštitnica imovisnko pravnih interesa izjaviti na to rješenje, ispoštovati ono što je u njemu navedeno, iz razloga što ne želimo da bilo kojim postupkom doprinesemo očiglednom protivpravnom postupanju pojedinih aktera ovog spora, poštujući do kraja  i u potpunosti pravni poredak i zakone ove zemlje.

U Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, mi nemamo dilemu šta je intencija protivne strane i onih prestavnika pravosuđa koji se bez griže savjesti stavljaju na raspolaganje zastupnicima privatnog interesa nasuprot javnom, a to je da bez pravnog osnova na neodređeno vrijeme, dok se vode beskrajni parnični postupci, raspolažu imovinom građana Crne Gore i od te imovine ubiraju prihode.

Zbog onih koji su spremni da zlonamjernim malverzacijama isposluju za sebe dobit koja im ne pripada, želimo da jasno iskažemo da smo potpuno svjesni tih namjera, i da ćemo preduzeti sve što je u našoj moći da ih u ostvarenju tih namjera spriječimo.

Na kraju ističemo apsolutnu  riješenost Vlade CG da preduzme sve zakonske mjere radi  zaštite sigurnosti i nesmetanog funkcionisanja dijela kritične infrastrukture odnosno mjere kojima se onemogućava prekid obavljanja poslova upravljanja registrom nacionalnog internet domena “.me”.