Ministar Božović u SLOBODNOJ ZONI: U utorak razgovaramo sa sudijama, nadam se da do štrajka neće doći

Ministar pravde Bojan Božović govorio je gostujući u Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem o najavljenom štrajku sudija i kazao da se nada da to toga neće doći jer će u tom slučaju trpjeti građani, a i same sudije će snositi posljedice.

„Zbog problema sa kapacitetima čini mi se da bi se teret još više prenio na sudije i nadam se da do toga neće doći. Nastavljamo razgovore već sledeće sedmice a ekskluzivno mogu reći da u utorak nastavljamo razgovore. Nadamo se da ćemo ipak naći prostora da ne dođe do obustave rada. Podsjetiću da smo mi već započeli razgovore, imali smo razgovore i sa predsjednikom Vlade… Nadali smo se da ćemo nastaviti dijalog ali smo dobili neki vid upozorenja da ukoliko se ne bude napisao zakona o zaradama da će u tom slučaju doći do obustave“, kazao je on.

Ponavlja da se nada da do toga neće doći jer svi razumiju probleme koje kolege iz sudstva imaju.

„Mi znamo da te zarade kod jednog dijela sudija nisu na nivou i da ima nepravične raspodjele tih istih zarada. Imamo situaciju da sudija iz istog suda, sudija Osnovnog suda im 1.300 evra, a veću naknadu imaju krivičari. Ima dosta razlika, ali sa druge strane mi smo svjesni toga i na tim sastancima smo rekli da razumijemo te probleme i da je manje sudija nego što treba da bude. Sve ovo smo rekli i državnim tužiocima ali od njih nismo dobili upozorenja za štrajk“, kazao je Božović.

On se nada da će doći do rješenja kroz dijalog jer nisu odbili zahtjev da oni imaju bolje uslove, već su samo istakli razloge zašto je potrebno da se sve grane vlasti nađu u jednom istom zakonu – Zakonu o zaradama u javnom sektoru, u kom će poseban dio biti posvećen sudijama. Na pitanje koliko je u Specijalnom sudu prosječna plata, navodi da je oko 2.000 evra.

„Svi smo saglasni da treba da bude veće i da treba razmišljati o tim koeficijentima. Mi imamo situaciju da direktor Uprave policije ima 1.300 evra, direktor UIKS-a isto a pojedini službenici imaju veće naknade od njih. Onda imate taj disbalans. To je u ovim anomalijama dovelo do toga da jedan dio sudija nema zaradu koju bi trebalo da ima. Mi treba da imamo jedinstveni zakon gdje bi sve razgraničili. Medicinska sestra u jednoj ustanovi ima mnogo veću platu nego ljekar u drugoj. Zapisničar u nekoj ustanovi može da ima veću platu nego sudija u drugoj“, kazao je on.

Sve što bi išlo u taj zakon o zaradama bi sadržao i ovaj zakon, navodi ministar i dodaje da sve zavisi od pozicija.

„Često su njihovi zahtjevi bili racionalni“, kazao je on.

Nada se da neće doći do obustave jer sudije moraju biti svjesne da će neko zloupotrijebiti situaciju u političke svrhe.

„Ne želm da utičem na odluke u sudstvu ali bih volio da budemo svjesni da obustava rada ne može proći mimo dnevnopolitičkih dešavanja. Znajući dobar dio sudija, oni ne žele ovaj nivo senzacionalizma. Zato treba da se vratimo za pregovarački sto. Poslednja zgrada koja je namjenski izgrađena za sud je bila prije 36 godina. Nije baš da je sve do ove Vlade koja je juče obilježila godinu dana rada. Budimo realni, dobar dio ovih sudija su tu decenijama. Nismo ih ranije čuli“, kazao je Božović.

Kazao je da ga nerijetko na ulici ljudi pitaju zašto se bune sudije, a građani očekuju od Vlade da radi ono što je posao sudstva.

„Možda je premijer bio u izrazu i grublji. Ali želim da istaknem da on nije mislio na sve sudije i odluke. Reagovao je impulsivno u odnosu na odluke sudova koji su se njemu žalili na odluku sudova i gdje su pojedina lica puštena na slobodu. Gotovo da nemate čovjeka u izvršnoj vlasti koji nema razgovore toga tipa. Vjerujem da možemo doči do dogovora i drago mi je što su razgovori započeti. Nadam se da ćemo od utorka imati pozitivniju sliku. Nama pod hitno trebaju pravosnažne presude. Smeta ZKP u određenom obliku ali smo maltene u istoj fazi. Mi sad kad čekamo mišljenje Evropske komisije, mi se sad vraćamo na priču da je loš ZKP, a on se primjenjuje od 2009. Dobar dio sudija je odlučivao o ovom ZKP-u“, kazao je on.

Da bi zatvorili pregovaračko poglavlje 23, moraju postojati pravosnažne presude, a u pregovorima su se obavezali da će to biti za dvije godine.

„Mi moramo doći do toga, a teret je na sudstvu da do toga dođe. Nadalje, mi moramo da imamo i predsjednika Vrhovnog suda do kraja godine. Ako ga nemamo, smanjuje nam se mogućnost da dobijemo preko 20 miliona, a i nemamo dalju mogućnost za sredstva iz reformske agende. Moramo biti svjesni a i sudije, da od njihovih odluka zavisi hoće li građani dobijati na desetine miliona u narednom periodu“, kazao je on.

Treba da sjednemo i da se dogovaramo, navodi ministar i dodaje da treba vidjeti koja su opterećenja za sve i da iz njih izađemo.

„Ne možemo gledati da živimo na drugim krajevima ove zajednice. Svaka vlast snosi odgovornost, ali hajde da vidimo koliko odgovornosti nosi Vlada koja ima godinu dana ili one od 30 godina“, kazao je on.

Dodaje da su izmijenjeni kriterijumi za izbor predsjednik Vrhovnog suda a prethodni zakon je pisan faktički da samo 2-3 osobe u Crnoj Gori ispunjavaju te kriterijume.

„Onda se to mijenjalo, ljudi su sticali pravo da uđu u tu grupu ali nikad nisu imali većinu. Ili nisu prolazili većinu ili nisu imali većinu u Sudskom savjetu. Sad je kriterijum dosta promijenjen a biće potrebna manja većina. ‘Ja se samo nadam da se neće desiti da sudije Vrhovnog suda ne glasaju. Ako ne zaokruže nikog, mi ćemo morati da se odredimo. Vjerujem da do toga neće doći. Kandidati su potvrđeni od strane Sudskog savjeta“, kazao je Božović.

Govoreći o slučaju Vesne Medenice, kojoj faktički suđenje nije ni počelo, Božović je kazao da sve to upućuje na činjenicu da izmjene Zakona o krivičnom postupku trebaju da disciplinuju postupke gdje se sužava manevar za odlaganja.

„Na taj način ćemo suzbiti nespornu opstrukciju koja se dešavala. Da bi ona bila skroz anulirana, nije samo odgovornost samo na zakoniku ni na sudijama već i advokatskoj komori koja treba procesuirati sve advokate koji na ovaj način izbjegavaju vođenje nesmetanog postupka. Imamo poraznu činjenicu po pitanju disciplinskih postupaka i u tužilaštvu i u sudstvu. Moramo povesti računa da postoji vid esnafske solidarnosti gdje sudija na sudiju ne ide niti ide tužilac na tužioca a mi svi ispaštamo. Zbog toga sam rekao da će 2025. godina biti godina u kojoj će se vidjeti je li moguće da se sprovede veting“, kazao je on.

Ministar je kazao da ako oni sprovode jasno propisane mjere, uporedo sa tim će sprovesti i veting a to je provjera sposobnosti kroz etičku i profesionalnu odgovornost.

„Mi ćemo možda formirati Komisiju gdje neće biti predstavnici iz esnafa a koji će ispitivati model provjere odgovornosti. To nije samo za sudije, ja to ne želim. Ako idemo u provjeru odgovornosti, onda tu ja prvi prolazim. Nije logično niti u redu da ja tražim da se ispita neki državni tužilac a da ja to nisam prošao“, kazao je on.

Sve ono što oni rade neće poremetiti nesmetan tok svih procesa, navodi Božović i dodaje da će kontrola biti postavljena.

„Biće postavljena naša profesionalna odgovornost a vidjećemo da li i u kojoj mjeri je potrebno povlačiti radikalnije poteze. To neće biti jednostrano a u saradnji i sa NVO i sa komisijom. Ima različitih sistema koji su dali rezultate tipa u Moldaviji. Mnogi se plaše da ćemo mi posezati za nekim modelom u Albaniji koji je doveo do blokade, a to nam ne treba, ali model u Moldaviji nam može dobro doći. Treba da posežemo za nečim što već postoji. Ako taj model bude u redu, onda možemo da radimo. Bez obzira na sve manjkavosti, preko 100 sudija nije više u sistemu sudstva a to je velika promjena. Treba ispitati da li neko ko ne bi mogao da prođe kontrolu vetinga, da se danas bavi nekom sličnom profesijom? Te sisteme treba uvezati“, kazao je on.

Dodaje da je imao ljude koji su trebali da budu gonjeni i disciplinski procesuirani, podnijeli su ostavke i sad se opet prijavljuju za oglas sa pozicije sa koje su se povukli.

Ministar navodi da želi da svede kontrolu optužnice na drugu fazu a time se izbjegava ova mogućnost jer oni iz Specijalnog tužilaštva često imaju prigovore da i advokati opstruiraju postupak zbog njegove dužine ali i sud navodi da ih sud tjera da odlažu ročišta.

„To je tako kako je. Zato moramo sve mijenjati a ogroman je bezbjednosni rizik kad pojedina lica izađu iz Istražnog zatvora a to može biti problem za sve građane“, kazao je on.

Govoreći o slučaju Do Kvon, Božović navodi da se nadao da zbog toga što je riječ o ekstradiciji to biti samo još jedna u nizu tih odluka.

„Ne želim da zvučim na bilo koji način neiskreno ili bez prevelikih emocija kad kažem da je to posao kao svaki drugi posao. Moje je da nakon što kolege iz Ministarstva pogledaju i predlože rješenja, ja odlučim hoćemo li ta rješenja prihvatiti. Ta odluka me ni na koji način ne tangira bez obzira na njenu jačinu. Želim da dam jasnu hronologiju cijelog događaja i gdje smo danas“, kazao je Božović.

On je nakon odluke Vrhovnog suda dobio spise predmeta 7 ili 10 dana prije nego što je znao konačnu odluku, a kada se upoznao sa time, imavši u vidu ping pong oko čitavog procesa, njemu je trebalo 10-ak dana da pogleda sve i da odluče šta će.

„U sedmici koja je tome prethodila, bila je i moja posjeta Briselu koja je bila uspješna. Ja sam onda u sedmici koja je došla najavio da ću do kraja te sedmice odlučiti o tom predmetu. Prije sam i najavio da će to biti za 10 dana a u intervjuu za jedan portal kazao da će odluka biti do kraja sedmice. Ministar ipak nije vezan rokom. Odluka je bila da ja izručim Do Kvona u jednu od dvije države, Ameriku ili Južnu Koreju, jer je Viši sud meni kao ministru dao za pravo da izručim ili u jednu ili u drugu. Drugim riječima, ispunjene su pretpostavke i za jednu i za drugu. Da vam budem iskren, bio bih srećniji da mi kažu gdje će jer bi vjerovatno išlo brže“, kazao je Božović.

Dodaje da je obaviješten od Ustavnog suda da je uložena Ustavna žalba i traženo od njih da se donese privremena mjera i da on ne odlučuje o tom predmetu.

„Nisam morao da čekam ni taj sud, mogao sam da ga izručim nakon presude Apelacionog. Ustavni sud je tog dana donio tu mjeru i u skladu sa najvišim standardima čekam da se sud izjasni što prije. Nema roka ali se nadam da će što prije i da ćemo konačno odlučivati o tome ili će se vratiti u nadležno sudstvo“, kazao je ministar.

Do Kvon takođe želi da ide, navodi Božović i dodaje da ima veći stepen interesovanja da bude izručen Južnoj Koreji, ali će vidjeti šta će Ustavni sud reći.

Govoreći o zatvoru o Mojkovcu, ali i najavljenoj Palati pravde, ministar navodi da su u završnoj fazi donošenja odluke o tom zatvoru.

„Godinama ulažemo u projektnu dokumentaciju a izvor sredstava za 200-300 zatvorenika bi koštao 50 miliona evra. Razumjećete me, ja čekam da vidim procjenu svega toga, ali da dajemo tolika sredstva, to mislimo da je neracionalno pogotovo jer smo u razgovoru sa ekspertima ubjeđivani da za mnogo manje novca možemo postići sa nadogradnjom objekata u Spužu. Da ne razmišljamo na taj način o bezbjednosnom riziku – u eri savremenih tehnologija, šta se može desiti da se osoba vozi iz Podgorice za Mojkovac, autoputem, ili još gore uz Platije… Bilo je ideja da u Mojkovac idu samo niske kazne, ali je nelogično to. Ako imamo problem sa Spužom i tamošnjim kadrovima, šta će tek biti za Mojkovac. Bolje je snažiti UIKS iako znate koliko izazova tamo ima. Nemamo prostora za avanture i za gubljenje vremena“, kazao je on.

Govoreći o Palati Pravde, navode i da je važno da se formira vlast u Podgorici i da će se ta vlast formirati u punom kapacitetu.

„Naravno da se može razgovarati sa Injac ili Borovinić Boojvić ali možda će neko sjutra reći sa kim smo to pregovarali… Taj projekat treba da bude na ponos gradu i u narednim decenijama. Tokom rada ove Vlade i mog prethodnika pojavila se inicijativa da ona bude na Zabjelu. Mi ćemo se odrediti po ovom pitanju da li nastavljamo na Zabjelu ili ćemo je mijenjati. Bilo bi idealno kad bi imali gradonačelnika sa kojim bi to i dogovorili“, kazao je Božović.

Govoreći o Zakonu o oduzimanju imovine će biti u fokusu u narednom periodu, navodi ministar i dodaje da 2025. on mora doći jer su ga oni predvidjeli za 2025. godinu.

„To nije zakon koji treba da targetira sve probleme. Mi smo populistički znali da izlazimo i nazivali ga antimafija zakon. Ja razumijem senzacionalizam ali nama treba zakon koji će biti održiv, biti uvezan sa poreskim zakonima i vraćati imovinu koja je nelegalno uzeta. U konačnom ćemo imati veći stepen pravde i puniji budžet. Građani bi više željeli da vide određena lica sa manjom imovinom ili bez primanja nego u ZIKS-u. Ipak smo svjesni da je mnogima od njih prihvatljiva cijena rizika nekoliko godina u zatvoru a da imovina ostane. Nama je potreban civilni model oduzimanja imovine“, kazao je Božović.