Milutin Đukanović za „BORBU“: Elektoprivreda pokreće velike projekte, cijena struje ostaje ista, za redovne platiše popusti!

Autorski tekst  za „BORBU“ Milutina Đukanović, predsjednika Odbora direktora EPCG AD Nikšić

Da bi se objektivno sagledala poslovna 2021. godina potrebno je uzeti u obzir nekoliko okolnosti koje su učinile da ovo bude prilično teška i neizvjesna godina, ali će na kraju, zahvaljujući novom poslovodstvu i odgovornim ponašanjem, poslovni rezultati biti iznad očekivanja.

STARI MENADŽMENT NEDOMAĆINSKI POSLOVAO

Prvo, treba imati u vidu da je tokom prvog kvartala godine tu bio stari menadžment koji je krajnje tendenciozno i nedomaćinski raspolagao sredstvima o čemu govori i podatak da su već tada potrošeni iznosi za pojedine stavke projektovane budžetom na godišnjem nivou. Da budem konkretniji, prethodno rukovodstvo je u prva tri mjeseca prodalo 540 GWh električne energije, a nije kupovalo manjkove za drugi i treći kvartal. I ne samo to, bivše rukovodstvo u posljednja tri mjeseca prošle godine i prva tri mjeseca ove godine imalo je energetski suficit od 788 GWh i raznim opstrukcijama pokušavali su da odlože svoj neminovni odlazak, odnosno svoju smjenu, kako bi potrošili sve rezerve i suštinski fingirali pozitivno poslovanje, a kompaniju doveli u situaciju da od aprila zaključno sa avgustom mora da uveze preko 500 GWh. Sve je to rađeno u namjeri da se ugrozi stabilnost i Kompanije i cijelog energetskog sektora.

S druge strane, mi za osam mjeseci rukovođenja Kompanijom, čak, sedam mjeseci bilježimo deficit električne energije, jer drugi i treći kvartal godine, pa i dobar dio četvrtog protekao je u znaku suše, koja je u velikoj mjeri smanjila učinke naših hidroenergetskih objekata, zbog čega smo bili prinuđeni da potrošimo dodatnih 15 miliona evra za uvoz nedostajuće energije

DRAMATIČAN SKOK CIJENA ENERGIJE NA BERZAMA

Da nevolja bude veća, na energetskom tržištu i za nas referentnim berzama došlo je do dramatičnog skoka cijena energije, koje su u našem regionu u pojedinim trenucima premašivale i 250 €/MWh, a i dalje su prilično visoke i ne pokazuju trend smanjenja. Treba li podsjećati da je energetska situacija u Evropi i dalje dramatična i da su mnogi, za razliku od nas, posegli za restrikcijama i povećanjem cijena. Ne treba zaboraviti ni prilično otežane uslove rada zbog pandemije koronavirusa.

Međutim, kada se sve uzme u obzir ne mogu biti nezadovoljan. I u takvoj situaciji, uspjeli smo da sačuvamo stabilnost kompanije, zaposleni i građani nijesu osjetili teret krize. Šta više, ogromnim naporima uspjeli smo da obezbijedimo i održimo popust za redovne platiše od 12,5 odsto i da maksimalno izađemo u susret kupcima koji imaju dugovanja. Uz sve to, obezbijeđeno je normalno funkcionisanje elektro-energetskog sistema. Tome su, moram reći, u najvećoj mjeri doprinijeli zaposleni u TE „Pljevlja“ koji sve vrijeme uspijevaju da održe maksimalnu pogonsku spremnost termo bloka zahvaljujući kojem smo uspijevali da donekle „ispeglamo“ veliku razliku između izuzetno visoke nabavne i, da kažem, prilično skromne cijene po kojoj isporučujemo energiju našim kupcima.

NOVI MENADŽMENT I POKRETANJE VAŽNIH PROJEKATA

Da nevolja bude veća, na energetskom tržištu i za nas referentnim berzama došlo je do dramatičnog skoka cijena energije, koje su u našem regionu u pojedinim trenucima premašivale i 250 €/MWh, a i dalje su prilično visoke i ne pokazuju trend smanjenja. Treba li podsjećati da je energetska situacija u Evropi i dalje dramatična i da su mnogi, za razliku od nas, posegli za restrikcijama i povećanjem cijena. Ne treba zaboraviti ni prilično otežane uslove rada zbog pandemije koronavirusa. Međutim, kada se sve uzme u obzir ne mogu biti nezadovoljan. I u takvoj situaciji, uspjeli smo da sačuvamo stabilnost kompanije, zaposleni i građani nijesu osjetili teret krize. Šta više, uspjeli smo da obezbijedimo i nastavimo i u 2022. godini sa popustom za redovne platiše od 13 odsto, i da maksimalno izađemo u susret kupcima koji imaju dugovanja. Takođe moram podsjetiti da smo uplatili u budžet 30 miliona evra i tako u značajnoj mjeri pomogli sve građane. Uz sve to, obezbijeđeno je normalno funkcionisanje elektro-energetskog sistema. Tome su, moram reći, u najvećoj mjeri doprinijeli zaposleni u Rudniku uglja i TE „Pljevlja“ koji sve vrijeme uspijevaju da održe maksimalnu pogonsku spremnost termo bloka zahvaljujući kojem smo uspijevali da donekle „ispeglamo“ veliku razliku između izuzetno visoke nabavne i, da kažem, prilično skromne cijene po kojoj isporučujemo energiju našim kupcima.

Dakle, kada se sve uzme u obzir, kao i činjenica da smo pokrenuli čitav niz važnih projekata u oblasti obnovljive energije, među kojima bih posebno istakao projekat „Solari 3000+“ za domaćinstava i „Solari 500+“ za pravna i fizička lica, vlasnike malih pogona i sličnih poslovnih objekata, moram reći da 2021. godinu, generalno, možemo posmatrati kao uspješnu i biti zadovoljni učincima, jer znam koliko je bilo teško i da su postignuti rezultati u granicama mogućeg. Da odem i korak dalje, siguran sam da ćemo, i pored svih teškoća koje nijesu ni male i ni malo naivne, poslovnu godinu, ipak, završiti sa većom dobiti nego što je bila prethodna.

Svakako da će se nepovoljna kretanja na energetskom tržištu, u nekom procentu, odraziti i na naš investicioni potencijal, ali sam isto tako siguran da ćemo, uz dobru organizaciju i određene uštede u ravni interne ekonomije, uspjeti da realizujemo prvenstveno investicioni plan za narednu godinu. Kao što znate, u više navrata smo isticali da nam već tokom prvog kvartala 2022. slijedi početak realizacije projekta „Solari“ na terenu i da očekujemo da ćemo do kraja tog dijela godine uspjeti da instaliramo prve fotonaponske panele na krovove individualnih stambenih objekata.

VJETROELEKTRANA GVOZD

Takođe, po ugovoru koji smo nedavno potpisali, početak izgradnje VE „Gvozd“ treba očekivati tokom prvog dijela naredne godine.
Moram reći da se naše ambicije, kada su u pitanju i jedan i drugi projekat, nijesu promijenile. Pored toga, na stolu imamo i još jedan broj projekata za izgradnju zelenih izvora energije, a nijesmo zaboravili ni projekat ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ koji nije samo stvar izbora, nego prijeke potrebe u šta smo se, ponavljam, mogli uvjeriti i tokom ove godine u kojoj je Termoelektrana odigrala presudnu ulogu u održavanju stabilnosti sistema. Tako da, bez obzira na sve, sa optimizmom gledam u budućnost, a siguran sam da bi, i pored svih teškoća, prihodi EPCG bili znatno veći da ne moramo da poštujemo vrlo štetne ugovore koje nam je u nasljeđe ostavilo prethodno rukovodstvo Kompanije. Da zaključim, nastavljamo da gradimo veliku i snažnu kompaniju.

SOLARI 3000+ I SOLARI 500+

U tom smislu, u saradnji sa EKO fondom, pokrenuli smo projekat „Solari 3000+ i Solari 500+“ koji predstavlja prvi značajan korak u procesu energetske tranzicije.

Podatak da se, u ovom trenutku, oko 7000 građana već prijavilo za instalaciju solarnog sistema na svojim stambenim objektima, ali i značajan broj vlasnika poslovnih objekata i malih pogona, koji u ovom projektu takođe vide šansu, ohrabruje nas da smo na pravom putu i da će se vrlo brzo potvrditi svi benefiti projekta „Solari 3000+ i 500+“. Iskren da budem ne znam šta bi moglo bilo koga koji ispunjava ponuđene uslove opredijeliti da se ne prijavi i ne učestvuje u ovom projektu. Pored sve logistike i sigurnosti koju EPCG pruža i subvencije od 20 odsto koju obezbjeđuje EKO fond, a koja znatno pojeftinjuje čitav posao, tu je i niz drugih povoljnosti. Ponoviću, dodijeljena sredstva za instalaciju solarnog sistema, korisnik će vraćati u mjesečnim anuitetima koji su manji ili su na nivou njegovog mjesečnog računa, poslije vraćanja dodijeljenih sredstava Elektroprivredi, korisnik dobija priliku da besplatno obezbjeđuje električnu energiju za potrebe svog domaćinstva ili privrednog subjekta, a eventualni višak prodaje EPCG po cijeni koja će biti važeća u tom trenutku, što će značajno rasteretiti troškove kućnog ili budžeta firme, zatim s obzirom na to da se radi o izvoru zelene energije tu su i sve prednosti u oblasti očuvanja životne sredine, kao i još puno toga. Zato koristim i ovu priliku da pozovem sve koji ispunjavaju uslove da se prijave za projekat „Solari“. Siguran sam da će se svi oni koji to učine vrlo brzo uvjeriti u sve prednosti ovog, komotno mogu reći, projekta budućnosti.

EPCG SOLAR- GRADNJA

U tom smislu, u saradnji sa EKO fondom, pokrenuli smo projekat „Solari 3000+ i Solari 500+“ koji predstavlja prvi značajan korak u procesu energetske tranzicije.
Podatak da se, u ovom trenutku, oko 8000 građana već prijavilo za instalaciju solarnog sistema na svojim stambenim objektima, ali i značajan broj vlasnika poslovnih objekata i malih pogona, koji u ovom projektu takođe vide šansu, ohrabruje nas da smo na pravom putu i da će se vrlo brzo potvrditi svi benefiti projekta „Solari 3000+ i 500+“. Iskren da budem ne znam šta bi moglo bilo koga koji ispunjava ponuđene uslove opredijeliti da se ne prijavi i ne učestvuje u ovom projektu. Pored sve logistike i sigurnosti koju EPCG pruža i subvencije od 20 odsto koju obezbjeđuje EKO fond, a koja znatno pojeftinjuje čitav posao, tu je i niz drugih povoljnosti. Ponoviću, dodijeljena sredstva za instalaciju solarnog sistema, korisnik će vraćati u mjesečnim anuitetima koji su manji ili su na nivou njegovog mjesečnog računa, poslije vraćanja dodijeljenih sredstava Elektroprivredi, korisnik dobija priliku da besplatno obezbjeđuje električnu energiju za potrebe svog domaćinstva ili privrednog subjekta, a eventualni višak prodaje EPCG po cijeni koja će biti važeća u tom trenutku, što će značajno rasteretiti troškove kućnog ili budžeta firme, zatim s obzirom na to da se radi o izvoru zelene energije tu su i sve prednosti u oblasti očuvanja životne sredine, kao i još puno toga. Zato koristim i ovu priliku da pozovem sve koji ispunjavaju uslove da se prijave za projekat „Solari“. Siguran sam da će se svi oni koji to učine vrlo brzo uvjeriti u sve prednosti ovog, komotno mogu reći, projekta budućnosti.

Podsjetio bih da smo firmu „EPCG – Solar gradnja“ osnovali smo u namjeri da na odgovoran i kvalitetan način ispratimo realizaciju projekta „Solari“, počev od same ugradnje fotonaponskih sistema do njihovog održavanja u toku garantnog perioda, a i kasnije s obzirom na to da je to najjednostavnije rješenje i za samog korisnika. Mišljenja sam da smo time uradili dobar posao, a činjenica da smo u ovako teškom vremenu, stvorili uslove za zapošljavanje i do 500 mladih ljudi govori o ozbiljnosti sa kojom smo pristupili realizaciji Projekta, ali i o društvenoj odgovornosti EPCG da pomogne zajednici u kojoj duže od vijeka radi i uspješno posluje. Iako će mnogi prokomentarisati da će troškovi nove firme sa tolikim brojem zaposlenih biti samo dodatni trošak za našu kompaniju, siguran sam da to neće biti tako.

Naprotiv, smatram da će se u godinama koje su pred nama pokazati da „EPCG – Solar gradnja“ itekako ima svoje mjesto u okviru tzv. EPCG grupe i da će se dobit te kompanije, koja neće biti mala, prelivati na ukupni profit i samim tim značajno povećati izdvajanja energetskog sektora koja se, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada, slivaju u državnu kasu. U to ne treba sumnjati.

S druge strane, u svakom poslu, uvijek ima i nevjernih Toma koji sumnjaju u krajnji ishod i unaprijed traže razloge neuspjeha. Tako je i formiranje kćerke kompanije „EPCG – Solar gradnja“ u kojoj će biti otovoreno i do 500 novih radnih mjesta naišlo na nerazumijevanje i strah pojedinih da će se taj potez navodno negatino odraziti na poslovanje matične kompanije, Elektroprivrede Crne Gore. No, mjesta za bilo kakvu strepnju nema. Podsjetio bih da smo firmu „EPCG – Solar gradnja“ osnovali u namjeri da na odgovoran i kvalitetan način ispratimo realizaciju projekta „Solari“, počev od same ugradnje fotonaponskih sistema do njihovog održavanja u toku garantnog perioda, a i kasnije s obzirom na to da je to najjednostavnije rješenje i za samog korisnika. Mišljenja sam da smo time uradili dobar posao, a činjenica da smo u ovako teškom vremenu, stvorili uslove za zapošljavanje i do 500 mladih ljudi govori o ozbiljnosti sa kojom smo pristupili realizaciji Projekta, ali i o društvenoj odgovornosti EPCG da pomogne zajednici u kojoj duže od vijeka radi i uspješno posluje. Iako će mnogi prokomentarisati da će troškovi nove firme sa tolikim brojem zaposlenih biti samo dodatni trošak za našu kompaniju, siguran sam da to neće biti tako.

Naprotiv, smatram da će se u godinama koje su pred nama pokazati da „EPCG – Solar gradnja“ itekako ima svoje mjesto u okviru tzv. EPCG grupe i da će se dobit te kompanije, koja neće biti mala, prelivati na ukupni profit i samim tim značajno povećati izdvajanja energetskog sektora koja se, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada, slivaju u državnu kasu. U to ne treba sumnjati.

NOVI INVESTICIONI PROJEKTI

Odbor direktora nedavno je podnio inicijativu za realizaciju još nekoliko projekata iz oblasti obnovljive energije, odnosno izgradnju novih zelenih izvora. Takvi projekti predstavljaju naše investicione prioritete i zbog potreba i zahtjeva koje treba ispuniti na putu energetske tranzicije, ali i zbog ogromnog potencijala sa kojim Crna Gora raspolaže u oblasti obnovljivih izvora energije. Nemamo pravo da u tom smislu budemo inertni i ne učinimo ništa da iskoristimo ono što je, takoreći, bogomdano. Upravo zbog toga, Odbor direktora, nedavno je usvojio odluke koje pretpostavljaju stvaranje potrebnih uslova za pokretanje nekoliko investicionih projekata. Radi se, zaista, o primamljivim projektima koji će, očekujem, u osjetnoj mjeri, takođe, doprinijeti razvoju proizvodnih kapaciteta EPCG. Odluke su se odnosile na projekat korišćenja slivnog područja rijeke Gračanice u Liverovićima, izgradnju SE „Brana Slano“ i SE „Brana Vrtac“, zatim tu je projekat solarne elektrane na obali Krupačkog jezera i plutajuće SE na Slanom jezeru te više solarnih kapaciteta na području Vilusa i Banjana. Takođe, zainteresovani smo za izgradnju malih hidroelektrana na Slanom jezeru i mHE „Rošca“ na Zeti, između mHE „Glava Zete“ i mHE „Slap Zete“, kao i valorizaciju vodnog potencijala Bilećkog jezera u onom dijelu koji pripada Crnoj Gori. Nastavićemo i sa ulaganjima u okviru projekta „Solari“ koji će biti proširen na znatno veći broj korisnika.

Pokrenuli smo i projekat izgradnje vjetroparka „Gvozd“, gdje smo sa renomiranom austrijskom kompanijom Ivicom Holding Gmbh potpisali Ugovor o akcionarskom učešću u novoosnovanoj kompaniji Green Gvozd, tako da bi izgradnja tog energetskog objekta trebalo da počne tokom prvog polugođa naredne godine. Radi se o zaista kvalitetnom projektu, s obzirom na to da će nova vjetroelektrana raspolagati instalisanom snagom od oko 50 MW, a sva istraživanja i analize koje su uzete u obzir prilikom izrade tehničke dokumentacije govore u prilog tome da se radi o jako isplativom projektu. Tu je i projekat buduće HE „Komarnica“, koja bi trebalo da se gradi na profilu „Lonci“ na istoimenoj rijeci. Pri kraju je izrada tehničke dokumentacije i polako, ali sigurno, stvaraju se uslovi za početak uspješne realizacije i ovog objekta, koji će raspolagati instalisanom snagom od oko 170 MW i neće imati nikakve negativne uticaje po biodiverzitet na tom području. U svakom slučaju, ništa ne prepuštamo slučaju i sa puno pažnje i odgovornosti pristupamo realizaciji i ovih, ali i svih ostalih investicionih projekata.

Nedavno smo ponovo na dnevni red stavili pitanje energetske valorizacije vode Bilećkog jezera i mogućnosti izgradnje nove HE u Boki Kotorskoj, s obzirom na to da je više od 40 odsto slivnog područja te akumulacije, kao i dobar dio njene zapremine na crnogorskoj strani. To pitanje, podsjetiću, bilo je i jedna od tema mojih sastanaka sa predstavnicima Elektroprivrede Republike Srpske (EPES), ali i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i moj utisak je da i sa njihove strane postoji veliko interesovanje za zajedničku valorizaciju vode Bilećkog jezera. Upravo to je i razlog što smo sa EPRS i potpisali Pismo o namjerama. Formirali smo i Radno tijelo sa zadatkom da pokrene inicijativu prema Republici Srpskoj i Hrvatskoj u vezi sa valorizacijom 20 odsto vodnog potencijala Bilećkog jezera te da analiza mogućnosti izgradnje HE „Boka“ (HE „Sutorina“) u saradnji sa Elektroprivredom Republike Srpske sa kojom bi, u tom slučaju, formirali zajedničko preduzeće.

Pored ovog pitanja razmatrali smo i pitanje zajedničke valorizacije i projekata na vodama Drinskog sliva.

Na kraju rekao bih da je pred nama godina puna izazova, ali vjerujem da ćemo uspjeti da valorizujemo sve što smo planirali. Usudio bih se, čak, prognozirati da će EPCG, ukoliko ne bude nekih nepredvidivih događaja, već u prvom kvartalu 2022. potvrditi da je lokomotiva privrednog razvoja Crne Gore.