Milatović: Vlada nije dobro iskomunicirala koje korake treba preduzeti da bi se došlo do plate od 1.000 evra!

Za program „Evropa sad 2” postoji jasno definisan put, koji vodi do tog cilja, a koji se sastoji iz pet koraka koje je još ranije prezentovao, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za TVCG.

Ipak, Milatović ističe da će sve to zavisiti od postojanja političke volje i znanja donosilaca odluka.

„Ja sam optimista i mislim da su upravo svi ovi koraci koje sam naveo vrlo realni. Mislim da su neki od njih već preduzeti ili se preduzimaju. Upravo iz tog razloga sam i pozdravio fokus budžeta na izgradnji druge dionice auto-puta. Ovdje je trenutno samo pitanje sljedećeg, postojanja političke volje, postojanja političkog kapaciteta da iznesete ove reformske poduhvate i postojanje znanja od strane donosilaca odluka da upravo urade sve ove korake na jedan dobar način kako bi zemlja došla do cilja”, poručio je Milatović.

On je rekao da su programom Evropa sad 2 prezentovani ciljevi, po pitanju prosječne plate i penzije, posebno iz ugla standarda života naših građana koji je stagnirao do promjene vlasti 2020. godine.

„Programom Evropa sad 1 poslije toliko godina stavljen je fokus na životni standard građana, mislim da je taj projekat dobro implementiran i da je bio veoma značajan“, istakao je predsjednik.

On kaže da je socijalna komponenta budžeta veoma važna, i da je dobro što je ona tu, mada je primijetio da nedostaje razvojnih komponenti.

„Mogla je možda da dodatno postoji jedna komponenta dodatnih izdvajanja za zdravstvo i prosvjetu. Naravno, sastavljanje budžeta nije lako, ništa nije crno-bijelo ali ostavljam vladi da na najbolji mogući način ono što je zacrtano“, rekao je Milatović.

Kazao je da nije dobro vlada iskomunicirala koje korake treba preduzeti da bi se došlo do plate od 1.000 eura i svega onoga što je predviđeno novim programom.

Suština stvari je, kaže, da se dobro analiziraju politike i da se to radi na realan i transparentan način.

Milatović kaže da je teško reći da li nas očekuje veća politička stabilnost, ali je bitno naglasiti da nam je veoma važna, prije svega, institucionalna stabilnost.

On je rekao da ne bi komentarisao poruke o rekonstrukciji Vlade.

„To bih ostavio dogovoru konstituenala parlamentarne većine. Svaki korak koji vodi do dodatne političke stabilnosti je dobar korak“, rekao je Milatović.

On se založio za nastavak reforme javne uprave i preostala imenovanja u pravosuđu. Kaže da ima povjerenja u sadašnjeg premijera da zaista jeste promoter meritokratije.

Nije tačno, kaže, da su narušeni odnosi između njega i premijera Milojka Spajića.

„Kao i odnos bilo koja dva čovjeka, nije to ravna linija, ali mislim da naši lični odnosi nijesu više ni toliko važni, već je vrlo važno kako mi obavljamo naše funkcije. I ja sam i insistirao da se sa ličnog pređe na institucionalno“, kazao je Milatović.

Govoreći o diplomatiji, kazao je da je naša diplomatska mreža trenutno skoro upražnjena. To je, kaže, crveni alarm za državu.

„Početkom novembra kabinet predsjednika poslao je Vladi urgenciju da otvorimo pitanje diplomatske mreže, ali uprkos insistiranju do tog sastanka još nije došlo. Nadam se da će vlada početkom iduće godine uvidjeti koliko je to važno pitanje, posebno kada je u pitanju ekonomsko predstavljanje“, kazao je Milatović.

Milatović je rekao da je u procesu EU integracija puno vremena izgubljeno, i da građani i privreda trpe štetu zbog toga što Crna Gora nije dio Unije. Podsjetio je na izjave da bi Crna Gora mogla do 2026. godine da zavši pregovore a da se članstvo desi do 2028. godine.

Predsjednica Evropske komisije Urusla fon der Lajen, kako je rekao, i sama je rekla da Crna Gora može da bude uspješna priča.

„Još je dodatno veća odgovrnost na nama da ubrzamo evropski put i da do 2026. godine uradimo ono što je do nas. Neki važni koraci na tom putu su već napravljeni, znate da je izabran sedmi sudija Ustavnog suda, dobili smo Sudski savjet nakon više godina u punom sastavu, dobićemo vrhovnog državnog tužioca i sve to je dobro dočekano u Briselu. Mi treba da završimo naše obaveze kako bi 2028. godine postali punopravna članica. To jeste ambiciozan čin ali njemu treba da stremimo kao društvo“, kazao je šef crnogorske države.

Založio se za nastavak pravosudnih reformi i nastavak borbe protiv kriminala i korupcije. Kaže da je selektivna pravda ono što je u ranijem periodu najviše tištilo naše građane. Milatović smatra da nam treba veća distribucija pravde.

„Potrebni su nam časni ljudi, ljudi od integriteta koji če se boriti za pravdu u Crnoj Gori. To u prethodnom periodu nije bio slučaj, jer smo imali ljude koji su naše pravosuđe držali u jednom nepravednom statusu“, kazao je Milatović.

Po njegovom sudu, mnogo toga je urađeno na planu reforme u pravosuđu.

„Otkad je došlo do konstituisanja nove vlade i izbora novog saziva parlamenta, desila su se imenovanja, zaokružiće se to izborom novog vrhovnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda, i očekujem da zaista ojača vladavina prava u Crnoj Gori“, kaže Milatović.

On smatra da vremena za gubljenje nema, i da je geopolitička situacija takva da je i Briselu potrebna uspješna priča iz regiona.

Podsjetio je da je četiri puta razgovarao sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, te da je na prvom susretu francuski lider bio prilično skeptičan po pitanju brzog članstva Crne Gore, ali je to vremenom počelo da se mijenja.

„DIjalog je veoma važan, i u svim razgovorima sa najistaknutijim zvaničnicima EU, i šefovima država i vlada vodećih članica EU uspio sam u prezentovanju svih ovih dobrih stvari koje su se desile u Crnoj Gori i zaista pozicionirao Crnu Goru kao uspješnu priču“, objasnio je Milatović.