Milatović poručio sa Cetinja: Ovaj Grad heroj je zasijao kao luča slobode u mraku Evrope porobljene fašizmom!

U temelje Cetinja i naše države ugrađeno je 49 narodnih heroja, kao i svih boraca koji su u Drugom svjetskom ratu dali živote za slobodu, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanoj sjednici povodom Dana Prijestonice. Njegova namjera je da do kraja njegovog mandata žičara Kotor -Lovćen dođe i do samog Cetinja.

“Čast mi je i zadovoljstvo što mogu da vam se obratim povodom obilježavanja Dana Prijestonice, dana koji je zlatnim slovima zapisan u istorijskoj knjizi Cetinja i Crne Gore. Tačno prije 79 godina nakon slavne antifašističke borbe u cetinjskom kraju, izvojevana je pobjeda nad okupatorom – čime je sloboda dobila svoj puni iskaz. Ono što je započeto 13. jula 1941. godine, a što je kao luča slobode zasijalo u mraku fašizmom porobljene Evrope, dovelo je do rađanja Grada heroja, na ponos Crnoj Gori i njenoj nepokornoj istoriji”, navodi Milatović.

Kako je dodao, sa Košćela, slavom Ljubotinjskog i Gornjo – ceklinskog odreda, poslata je poruka čitavom svijetu da se “lanci ne ljube“ a veliki heroji ovih krajeva, u ratnim godinama koje su uslijedile, pronosili su širom okupirane Jugoslavije duh otpora ponijet sa crnogorskog kamena.

“U temelje postojanja Cetinja, ali i naše države, ugrađeno je životno djelo svih 49 narodnih heroja koji su ovdje rođeni, ali i boraca Desete crnogorske i Druge dalmatinske brigade koji su položili svoje živote u borbama za oslobođenje Cetinja. Dužni smo da im danas, sa ovog mjesta, odamo počast i iskažemo zahvalnost za slobodu koju su nam ostavili u amanet”, ističe Milatović.

Od oslobođenja pa do danas, Prijestonica je, navodi on, prolazila kroz dinamične društvene i ekonomske promjene, dijeleći sudbinu čitave Crne Gore.

 

“Pregalaštvo i vizija komunističkih poslijeratnih elita rezultirali su višedecenijskim snažnim privrednim razvojem cetinjskog kraja, oličenim u gigantima na čijim poslovnim uspjesima je izgrađivano moderno Cetinje, poput Oboda, Košute, Tare i Bojane. Odnos tadašnjih vlasti prema Cetinju, koji je uslovio njegov kontinuiran ekonomski i društveni razvoj – bila je mjera istinskog poštovanja prema važnosti i nasljeđu koje ovaj grad nosi u sebi”, navodi Milatović.

Nažalost, ističe Milatović, nekontrolisana tranziciona stihija devedesetih, koja je zahvatila čitavu Crnu Goru, ostavila je duboke posljedice po razvoj Cetinja i egzistenciju ljudi koji ovdje žive.

“Privredni subjekti koje sam pomenuo su ugašeni, gradska infrastruktura u velikoj mjeri ostala zanemarena, a perspektiva Cetinjanki i Cetinjana je dominantno usmjeravana van Prijestonice.  Upravo zbog toga, danas kada je došlo do promjena i u državi i na Cetinju, državne i lokalne politike primarno moraju biti usmjerene na unaprjeđenje infrastrukture i pokretanje investicionog ciklusa, koji će u simbiozi dovesti do stvaranja uslova za poboljšanje životnog standarda svih stanovnika Cetinja”, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, bogato kulturno istorijsko nasljeđe, predivna priroda i blizina mora tri su snažna stuba na kojima Prijestonica treba da temelji svoje razvojne perspektive.

“Srećan sam što sam u ulozi ministra ekonomskog razvoja potpisao Ugovor o izgradnji žičare Kotor-Lovćen – čime smo, uvjeren sam, dali jednu novu razvojnu perspektivu cetinjskom kraju. Moja snažna namjera je da upravo do kraja mandata žičara dodje i do samog Cetinja”, ističe Milatović.

U naporima koje ulaže nova gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom Đuraškovićem, prepoznaje istinsku posvećenost i ogromnu želju da odluke koje donosi lokalna vlast budu u funkciji daljeg razvoja ove zajednice.