Proces demokratizacije u Crnoj Gori ima uspone i padove, ali ide u pravom smjeru, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Sa druge strane, smatra da su pojedine zakonske norme loše i da se njima pokušava uticati na određene nezavisne institucije.
On je danas, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, organizovao četvrti po redu „Razgovor sa Predsjednikom“. Stoga, dok građani Podgorice željno iščekuju Platformu od liste Za bolju Podgoricu koja nosi njegovo ime, iako je već itekako dobro poznato na čemu će da se bazira ta platforma a to je manjinska podrška od strane svih mogućih i nemogućih političkih aktera Luki Rakčeviću kao gradonačelniku, Milatovića očito to ne zabrinjava mnogo te nastavlja da organizuje čajanke sa „predsjednikom svih građana“ na kome će se „drobiti“ politika i geopolitika.
Milatović je na svojoj čajanci sa studentima govorio i o demokratskim promjenama u državi i kazao da je Crna Gora ponosna na hiljadugodišnju državnost, ali ukazuje i da je do demokratske promjene vlasti u Crnoj Gori došlo tek 2020. godine.
„Proces demokratizacije ima uspone i padove, ali mislim da ide u pravom smjeru. U kontekstu pozitivnog smjera, koji nesumnjivo postoji, vidjeli smo da postoje trendovi i od strane Vlade, i od strane vladajuće većine na koje ukazujemo da su loši. Prije svega, vidimo zakone koji se ne usvajaju na javnim raspravama. Meni se čini da je, od nekih stotinak zakona, najveći broj njih bio po hitnoj proceduri“, kazao je predsjednik dražve.
Milatović kaže da se „kroz loše zakonske norme pokušava uticati na određene nezavisne institucije“.
„Jedan od loših zakona je, na primjer, Zakon o Radio-televiziji Crne Gore, gdje se omogućilo osobi koja nema kvalifikacije da dođe na čelo javnog servisa. Takođe, zakon po kom se ne biraju direktori škole na školskim odborima, već direktno od strane Ministarstva prosvjete. Zatim, Zakon o energetici, Zakon o unutrašnjim poslovima… I dalje imamo samo zakon o predsjedniku, ali ne i o Skupštini i Vladi, iako je Zakon o Vladi bio draftovan i poslat na izjašnjenje Venecijanskoj komisiji. Po tom nacrtu, trebalo je da svaka Vlada ima 15 ministara. Jasno je zašto je stavljen ad acta. Takođe, trend koji smo naveli su nelegalna postavljenja. Sjećamo se postavljenja direktora Uprave policije i predstavnice Crne Gore pri NATO-u“, kazao je Milatović, podsjećajući na navode iz analize kabineta predsjednika.
Smatra i da je pogoršavanje odnosa sa Hrvatskom nešto što se ne može promijeniti. „Od tri najbitnije osobe vladajuće većine, dvije ne mogu ući u Hrvatsku. Možda i treća.“
Govoreći političkim jezikom, kako je rekao, prethodna vlast je imala dobre i loše stvari.
„O lošim stvarima smo govorili, a ticale su se lošeg ekonomskog prosperiteta i povezanosti sa kriminalom i korupcijom. Mislim da sam sve ove teme elaborirao, ali su dobra stvar dobri odnosi sa Hrvatskom. Na nama je da taj odnos pokušamo da popravimo.“
Izbori u Šavniku, podsjeća, i dalje nisu završeni i oko te teme „ne postoji dovoljna pažnja donosilaca odluka kako to treba privesti kraju“.
Milatović smatra i da izostaje institucionalna podrška za rješenje ekoloških katastrofa.
„Imamo primjer loše reakcije u opštini Šavnik nakon poplava. Negdje očekivana podrška od centralnog nivoa vlasti je izostala. Isto je i sa odgovorom na kju groznicu. Dali smo i primjer otrovnih metala u Luci Bar. Nisam čuo argumentovan odgovor i čini mi se da nedostaje argumentovana diskusija svih nas na pitanja koja nas se svih tiču.“
Odgovarajući na pitanje studenta šta treba uraditi da ubrza ulazak u EU, Milatović je kazao da taj put zahtijeva punu posvećenost svih aktera u Crnoj Gori, ali i da Vlada i vladajuća većina pokažu institucionalnu spremmost.
Milatović je rekao da, kad je u pitanju pristupanje EU, definitivno da Crna Gora i ostale zemlje kandidati, njih deset, imaju novu priliku.
„Definitivno da neki novi vjetrovi duvaju i u Briselu, i u ostalim glavnim gradovima zemalja članica. Od strane Brisela je napravljena još jedna prilika. Na Balkanu su ranije uspijevali da propuste tu priliku, a nadam se da neće ovog puta“.
Ono što je „otključalo“ tu priliku, kad je u pitanju Crna Gora, su imenovanja u pravosuđu, a koja su izostajala u prethodnih četiri, pet godina, kaže Milatović.
„U periodu prije 30. avgusta (2020) smo imali opoziciju koja nije htjela da nađe kompromis sa tadašnjom vlašću, a nakon promjena, nova opozicija nije htjela da nađe kompromis sa novom vlašću. Ono što je suštinski otključalo procese je to što je jedan dio opozicije bio konstruktivan. Znači, proces nije otključala Vlada, već Građanski pokret URA, Socijaldemokrate i manjinske partije. Neko je to uradio zbog svojih interesa, neko iz želje da se otključa evropski put, ali je to činjenica“.
„Spoljnopolitički prioriteti dobro postavljeni“
„Kada sagledamo izazove koji su globalni, moramo shvatiti da su naši spoljnopolitički prioriteti dobro postavljeni. Imamo četiri prioriteta. Prvi je članstvo u NATO-u, on je ostvaren. Mnogi su ga percipirali kao preduslov ovog drugog, ulaska u Evropsku uniju. Kad sam postao predsjednik, izašao sam sa ambicioznim planom – da Crna Gora postane dio EU do 2028“.
Ponovio je stav da je to ambiciozan, ali i realan plan.
„Raduje me razgovor sa predstavnicima evropskih institucija. Stvari zavise poprilično od nas. Podsjetio bih da se radi o jednoj prilici koju ne smijemo da ispustimo. Treći cilj je regionalna saradnja. Taj cilj je posebno važan u kontekstu Zapadnog Balkana – u kontekstu prošlosti, ali i zajedničke budućnosti. Na kraju, četvrti prioritet se tiče Crne Gore kao sastavnog dijela različitih multilateralnih platformi. Crna Gora je kroz bivšu Jugoslaviju jedna od zemalja osnivača Ujedinjenih nacija. To smo potvrdili time što smo nakon obnove nezavisnosti pristupili UN“.
(Vijesti)