„Milatović bi volio da Crna Gora stagnira ili nazaduje“

Netačni su svi navodi predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića jer nema govora o obesmišljavanju socijalnog dijaloga, instituta samog Socijalnog savjeta i o podršci sa “pukim preglasavanjem”, bez rasprave, već naprotiv, kazala je Anđela Nedović, državna sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i članica Socijalnog savjeta.

„Jasno je da rezultati ne padaju lako onima koji bi voljeli da Crna Gora stagnira ili nazaduje, ali čudi da gospodin Milatović, koji je ekonomista, broji da je 17 članova Socijalnog savjeta od prisutnih 22 “puko”, odnosno uzalud pokušava da potcijeni široku podršku mjerama od interesa za zaposlene, poslodavce i državu“, istakla je Nedović u saopštenju dostavljenom medijima.

Ona je radi javnosti podsjetila da je predsjednik Vlade, zajedno sa resornim ministrima, održao brojne sastanke sa socijalnim partnerima, na temu nacrta Fiskalne strategije, i svi su upoznati prije kompletne javnosti o sadržaju i bili u mogućnosti da diskutuju o mjerama sa predstavnicima Vlade, te da iznesu svoje predloge i sugestije, što je i poenta javne rasprave, da bi se unaprijedio tekst Fiskalne strategije, koje nije bilo godinama.

„Na ovaj način, nakon niza godina nepostojanja bilo kakvog vida suštinskog socijalog dijaloga kojim se unapređuje stanje u državi, ispoštovan je institut istog, njegova funkcija u sistemu, i dato na značaju predstavljanje socijalnim partnerima, i dijalogu sa njima, prije upoznavanja kompletne javnosti sa predloženim mjerama i namjere zakonskog djelovanja u cilju ispunjavanja tih mjera“, rekla je državna sekretarka.

Shodno činjenici da se o svemu iznijetom diskutovalo i na pojedinačnim, i zajedničkim sastancima, da su održani sastanci sa privrednicima organizovani od strane Unije poslodavaca i Privredne komore CG, jasno je da ne stoje navodi da je obesmišljen socijalni dijalog, ističe Nedović, već je isti unaprijeđen na nači kako do sada nije postojao u Crnoj Gori, svjesni značaja koji isti ima, uticaja predloženih izmjena na građane i privredu, pa stoga prvenstveno treba postići konsenzus sa njihovim predstavnicima, u konstruktivnom dijalogu sa Vladom, što je u ovom slučaju i učinjeno.

Ona je dodala da je nakon održanih sastanaka, elektronska sjednica na kojoj je izglasana podrška, većinom glasova, izmjenama Zakona o radu, bila rezultat i kruna prethodnih brojnih sastanaka i diskusija socijalnih partnera.

„Dodatno, radi informisanja predsjednika, naglašavam da je od 24 člana, koliko broji Socijalni savjet, glasalo njih 22, od čega je 17 članova podržalo kompletne izmjene Zakona o radu i povećanje minimalne zarade, dok je 4 člana bilo protiv i 1 uzdržan.

Socijalni dijalog se unapređuje konstantnim kontaktom i sastancima sa socijalnim partnerima, čemu će Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga biti posvećeno, kako u prethodnom, tako i u narednom periodu, o čemu se obavjestava uredno i EK kroz izvještaje o realizaciji obaveza sadržanih u PP 19 – Socijalna politika i zapošljavanje“, zaključuje se u saopštenju.