Srbija ulazi u jedan od najvećih infrastrukturnih ciklusa u svojoj modernoj istoriji, sa planom koji obuhvata izgradnju stotina kilometara auto-puteva, brzih saobraćajnica i željezničkih pruga. Riječ je o projektima koji ne samo da povezuju različite dijelove zemlje, već utiču na privredu, investicije i svakodnevni život građana.
Ukupno 1.580 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica i 1.219 kilometara željezničkih pruga, u izgradnji i planu, predstavlja obim radova koji će u narednim godinama unaprijediti i potpuno promijeniti saobraćajnu i ekonomsku mapu Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, predstavljajući program „Srbija 2030–2035“, da se zemlja nalazi u jednom od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji, sa ciljem izgradnje moderne saobraćajne mreže koja će povezati sve dijelove zemlje i obezbijediti dugoročni ekonomski razvoj.
Do sada je izgrađeno 622 kilometra auto-puteva i brzih saobraćajnica, trenutno se radi još 380 kilometara, a u narednim godinama planira se dodatnih 578 kilometara, što ukupno čini 1.580 kilometara nove putne infrastrukture.
Među ključnim projektima izdvaja se Moravski koridor, koji povezuje centralnu Srbiju i omogućava bržu komunikaciju između važnih industrijskih i poljoprivrednih regiona.
Grade se i brojne druge dionice od značaja za svakodnevni život i privredu. Obilaznica oko Valjeva ima za cilj rasterećenje gradskog saobraćaja, dok dionica Sremska Rača – Kuzmin doprinosi boljoj povezanosti sa regionom i međunarodnim koridorima. Put Slepčević – Badovinci dodatno unapređuje saobraćaj u zapadnoj Srbiji.
Fruškogorski koridor jedan je od najvažnijih projekata u Vojvodini jer povezuje Novi Sad sa Rumom i dalje sa auto-putem, čime se značajno skraćuje vrijeme putovanja. Radi se i dionica Požarevac – Veliko Gradište – Golubac, važna za razvoj turizma duž Dunava i bolju povezanost sa Đerdapom.
Posebno je značajna i sjeverna obilaznica oko Kragujevca, kao i obilaznica oko Novog Sada. Među najambicioznijim projektima je brza saobraćajnica Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, koja će povezati tri važna ekonomska centra.
Planiran je i projekat koji povezuje više mjesta u Vojvodini, čime se dodatno unapređuje povezanost sjevernog dijela zemlje.
Velika pažnja posvećena je i jugozapadnoj Srbiji. Grade se dionice Požega – Mačkat i Požega – Duga Poljana, sa nastavkom ka Crnoj Gori. Ovi pravci imaju strateški značaj jer jačaju regionalnu povezanost.
Auto-put „Vožd Karađorđe“ realizuje se fazno i povezaće više gradova u Šumadiji i istočnoj Srbiji, uz potencijal da taj region učini privlačnijim za investicije.
Planirani su i projekti koji povezuju Kraljevo, Rašku i Novi Pazar, kao i završetak dionice Kragujevac – Mrčajevci, čime će se Kragujevac povezati sa glavnim putnim pravcima.
Radi se i dionica Niš – Beloljin, dok su za istočnu Srbiju značajni putevi koji povezuju Golubac, Donji Milanovac, Brzu Palanku i Negotin.
Pored puteva, planirana je i izgradnja 1.219 kilometara željezničkih pruga. Među projektima u toku izdvaja se pruga Zemun Polje – aerodrom „Nikola Tesla“ – Nacionalni stadion, koja će omogućiti brzu vezu ključnih tačaka u Beogradu.
Gradi se i dionica Niš – Brestovac, kao i obilaznica oko Niša. U toku je i izgradnja pruge koja je važna za industrijsku zonu Kragujevca.
Planirana je i modernizacija pravca Beograd – Niš, uz brzine od 160 do 200 kilometara na sat, što će značajno skratiti vrijeme putovanja i unaprijediti kvalitet željezničkog saobraćaja.
Značajan je i projekat koji povezuje Rumu, Šabac, Loznicu, Zaječar i Prahovo, posebno za razvoj istočne Srbije.
Radi se i modernizacija Šarganske osmice, što ima poseban značaj za turizam.
Kada se saberu svi projekti, jasno je da Srbija ulazi u period velike infrastrukturne transformacije. Nova mreža puteva i željeznica povezaće gradove, ljude i privredu, donijeti brži transport, veću bezbjednost i ravnomjerniji razvoj svih regiona.
Realizacijom ovih planova Srbija će dobiti modernu saobraćajnu mrežu i značajno ojačati svoju poziciju u regionu.
(Novosti)
Oni koji su tražili glave Gorana Vesića i Tomislava Momirovića danas najglasnije brane Sinanija i Đokića iako su NAJODGOVORNIJI što su se fakulteti pretvorili u blokaderske kasarne i oružarnice, zbog čega je jedna devojka nastradala!
Svakim danom se vise gradi i ulaze kroz celu Srbiju.