Meksiko razvija svoju vakcinu protiv koronavirusa

Ramon Lopez Velarde nije bilo kakav pjesnik, on u rodnom Meskiku važi za ikonu i nacionalnog pjesnika. Njegovo remek-djelo je zbirka „La suave Patria“ („Nežna otadžbina“). Stota godišnjica od njegove smrti u Meksiku će biti obilježena 19. juna, piše Dojče vele.

Sve se to mora znati da bi se shvatilo zašto je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador novu vakcinu nade nazvao „Patrija“. Da li bi se Ramon Lopez Velarde složio s tim da se njegovo ime veže za vakcinu za koju se još ne zna može li zaista riješiti probleme u otadžbini?

Poruka je u svakom slučaju jasna – sa 216.000 smrtnih slučajeva treća zemlja u svijetu po broju smrtnih slučajeva, poslije SAD i Brazila, Meksiko uzima sudbinu u svoje ruke. Prva testna faza Patrije je počela, sto dobrovoljaca između 18 i 55 godina iz meksičke prijestonice upravo su primili vakcine. Sada je najvažnija brzina.

Do kraja godine, na raspolaganju bi trebalo da budu milioni jeftinih ampula, a priznata laboratorija Avimeks, osnovana 1952. godine, od države će dobiti 7,5 miliona dolara.

Ksavijer Telo, hirurg i zdravstveni stručnjak, je skeptičan.

„Nikada do sada u Meksiku nismo uspjeli da razvijemo vakcinu kada smo krenuli od nule. A i ako sve bude proteklo glatko, ne mislim da će Patrija biti dostupna prije početka 2022. Ta vakcina neće biti izlaz iz pandemije u Meksiku“, kaže Telo.

Druga faza ispitivanja vakcine planirana je za juni i jul, dok je treći i odlučujući ispit planiran između avgusta i oktobra. Vest dolazi u trenutku kada se vlada oko predsjednika Lopeza Obradora nalazi na masovnom udaru kritika zbog upravljanja korona krizom.

Vakcinacija u zastoju

Iako je Meksiko prvi u Latinskoj Americi startovao sa vakcinisanjem za Božić prošle godine, nije puno postigao na polju imunizacije – jednostavno nema dovoljno vakcina.

Za sada se vakcinišu samo zdravstveni radnici i stariji od 60 godina. Osobe od 50 do 59 godina mogu da se prijave za vakcinaciju. Do sada je u tom procesu upotrebljeno 17 miliona doza vakcina, ali sa 130 miliona stanovnika Meksiko je daleko od svojih visokih očekivanja.

Slatkorječivi meksički predsjednik

Sada bi dakle sopstvena vakcina trebalo da preokrene stvari? Za Hulija Frenka, koji je ranije radio u Ministarstvu zdravlja i Oktavija Gomeza-Dantesa, naučnika pri Nacionalnoj zdravstvenoj upravi, ovo je više od neočekivanog obrta. U izjavama za Vašington post, oni su kritikovali „vladu koja je smanjila sredstva za naučna istraživanja, zanemarila nacionalni program vakcinisanja i stigmatizovala naučnike“.

Najava meksičke vakcine, kako ističu, dolazi upravo u trenutku kada je neuspjeh meksičke korona strategije očiigledan i zato simbolizuje posljednji metak u borbi protiv pandemije.

Kritičarima smeta i to što je predsjednik vakcinu nazvao „100 odsto meksičkom“, iako je tehnologija razvijena u Njujorku. Avimex je saopštenjem za javnost morao korigovati tu predsjedničku slatkorječivost.

„Naravno, to je i propaganda, jer se projektu pridaje nacionalni duh. Vakcina bi mogla biti od ogromne koristi za Meksiko, ukoliko sve bude funkcionisalo, ali nema razloga za upotrebu nacionalističkih tonova“, kaže Ksavijer Telo.

‘Patrija’ i pouke

Meksikanke i Meksikanci se trenutno vakcinišu sa pet različitih vakcina – Bajontek/Fajzer, AstraZeneka, kineskim vakcinama Sinovak i KanSino, kao i ruskim Sputnjikom V. Od sredine juna, jedno postrojenje u Meksiku bi trebalo da puni ampule sa ruskom vakcinom.

„Patrija“ bi tako mogla biti šesta vakcina, čime bi Meksiko, nakon Kube, bio druga latinoamerička zemlja koja proizvodi svoju vakcinu.

„U svakom slučaju, ‘Patrija’ je vladin signal da se nešto naučilo iz ranijih grešaka premalog ulaganja u nauku i tehnologiju“, kaže Roselin Lemus-Martin, stručnjakinja za ćelijsku i molekularnu biologiju i dodaje da „vakcine do sada nažalost nisu bile u samom vrhu vladine liste prioriteta.“

Lemus-Martin zahtjeva da „Patrija“ istovremeno mora biti početni signal za širok investicioni program u Meksiku.

„Mi zaostajemo i s vakcinisanjem djece protiv drugih bolesti ili s ljekovima“, istakao je.

To bi sigurno bilo u duhu Ramona Lopeza Velardea. Pjesnik je imao samo 33 godine kada je, užasno ironično, umro od upale pluća.