Medojević: Nemar države prema ekonomski i socijalno ugroženima postao je manir u Crnoj Gori
Predsjednica Banke Hrane Marina Medojević, kazala je da država mora da se napravi konkretnu socijalnu politiku, koja je trenutno u vrlo lošem stanju, prije nego što talas gladi pogodi našu državu.
Ona je dodala da je nemar države prema ekonomski i socijalno ugroženima postao je manir u Crnoj Gori.
Saopštenje prenosimo integralno:
Prvi čovjek Ujedinjenih nacija nas upozorava da neviđeni talas gladi i siromaštva prijeti svijetu .Socijalno odgovorne države su još početkom pandemije, akcentovale svome aktivnosti na socijalnu politiku. Svaka kriza najviše pogodi one koji žive u zoni siromaštva.
Kao posledicu loše socijalne politike koje nije bila usmjerena ka preventivi i umanjenju problema nemaštine imamo jako lošu socijalnu sliku danas. Hiljade ljudi grca u nemaštini, bez ikakve pomoći sistema jer nisu registrovani kod državnih organa kao takvi.Izostaju proaktivne mere kako bi došlo do bolje zaštite najugroženijih građana. Socijalni kartoni za koje je država Crna Gora potrošila milion eura ne postoje, ukoliko se ne radi o korisnicima socijalne pomoći.Privatnost bogatih i moćnih da sakriju svoju imovinu i novac i partijski uticaj, imaju veće snagu od države koja mora servis svih građana.
Cijene hrane, higijenskih sredstava svakodnevno rastu. Neće biti toliko praznih rafova na jesen, koliko će proizvodi biti skupi i nedostižni mnogima. Socijalni bon kao način pomoći ugroženim porodicama za koji se Banka hrane zalaže čitavu deceniju doźivio je kratku neuspješnu epizodu u mandatu prethodne vlade i to ne na način koji nije garantoval pravednost, na koji smo akcentovali naš predlog .
Cijene drva za ogrijev su skoro duplirane u odnosu na predhodbu sezonu. Samo polovima porodica koja živi u Podgorici koristi ovaj vid ogrijeva a kakva je situacija u sjevernim opštinama, možemo da naslutimo.
Stanarine bilježe enormno povećanje i pogađaju one koji imaju najmanje.Kako će ovaj problem prebroditi našu vladu, izgleda zanima samo deklarativno.
U budzetu za 2022. god za materijalno obezbjeđenje porodice umjesto 13,8 miliona koliko je iznosilo u 2021. opredijeljeno je 12,5 miliona. što je smanjenje od 9,83 odsto.
1 300 000 eura manje je budzetom izdvojeno za Materijalno obezbjeđenje porodica , kao jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima. Ovo je ozbiljna nebriga kreatora budžeta.
Za putovanja, koktele, gorivo, telefone Ministaratvo finansija je u budzetu izdvojilo 20 miliona koje će koristiti državni sluzbenici i ministri.
Razlika u prioritetima je očigledna.Uravnoteženje budžeta na teret siromašnih je velika nepravda i zaslužuje javni prekor.
Samo u prvom mjesecu rada nove vlade saznali smo da se ista igra nastavlja.
Za putovanja i razne nadoknade potrošeno je 1.7 milona eura. Za troskove telefona 64 000. Za Ugovore o djelu u maju mjesecu potrošeno je 622 000 ( 12.9 milona eura za čitavu godinu).
A za one kojima pomoć najviše treba “velikodušnih” 12 000€ .Sramota!
Nemar države prema ekonomski i socijalno ugroženima postao je manir u Crnoj Gori.
Svaka kriza najviše utiče na najosjetljivije grupe društva, a ekonomska deprivacija otežava obezbjeđivanje osnovnih uslova za život, ishranu, higijenu, zdravstvenu zaštitu, socijalno i obrazovanje.
Zbog nedostatka mjera i politike podrške najsiromašnijima realno je očekivati da će upravo ovi ljudi najteže podnijeti teret velike ekonomske krize i recesije.
Mi nemamo strategiju borbe protiv siromaštva, nemamo strategiju razvoja sistema socijalne zaštite, nemamo mnogo javnih politika koje su uopšteno važne za strategiju sprovođenja socijalne politike.
Mjere socijalne politike moraju da omoguće ugroženima da što brže izađu iz siromaštva. Kroz različite programe prekvalifikacija, dokvalifikacija, nalaženjem drugih vrsta poslova, podrškom za ostvarivanje drugih prava.Nezaposleni su najpogođeniji siromaštvom kao i neobrazovani. Upravo je siguran posao i ulaganje u obrazovanje. recept za uspješnu borbu protiv siromaštva.
Budžet se opterećuje i dalje zaposlenjem partijski podobnih iako je prebukiranost u javnoj upravi odavno konstatovana i na nnu su upozoravali i SN i MMF. Novozaposleni će kao i njihovi predhodnici primati novac povrh plate za razne komisije i odbore.
Vlada mora odmah da proglasi opštu štednju i da kroz hitni rebalans budzeta skreše sve nepotrebne troškove administracije , kao što su putni troškovi, telefonski računi , troškovi goriva, dnevnice, nepotrebne javne nabavke.Vlada bi morala da rasproda višak službenih automobila radi racionalizacije troškova ( evropski smo rekorderi po broju službenih automobila po glavi stanovnika).
Ovo mora biti Vlada štednje a ne šetnje.
“ Prijetilo” se više puta uvođenjem poreza na bogatstvo i zaplijenom nelegalno stečene imovine. I dalje ništa od toga. Zašto država ne naplati po tržišnim uslovima, povoljno dobijene kredite za stanove i adaptacije istih.
Ne smije se teret krize prebacivati na siromašne.
U budžetu će se preko navedenob mjera i aktivnosti stvoriti prostor za pomoć ugroženim gradjanima , neophodne subvencije za ogranicavanje cijena hrane i goriva, socijalne stanove i sl.
Ovo je vrijeme ozbiljne krize i ništa se ne smije prepuštati slučaju.