Medenica: Hitno obezbijediti depo Višeg tužilaštva u Podgorici

Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica informisala je Tužilački savajet da je potrebno hitno obezbijediti depo Višeg tužilaštva, nakon afere „Tunel“. Tužilački savjet zasjedao je danas u Podgorici, a između ostalog, razgovarano je o predmetima koje su tužilački organi formirali povodom navodnih neregularnosti na predsjedničkim izborima ove i ranijih godina, kao i nelegalnoj eksploataciji šljunka.

Trebalo je da razmotre i pitanje  statusa maloljetnika osumnjičenog za ubistvo starice u glavnom gradu, ali je ta tačka dnevnog reda odložena za neku od narednih sjednica.

Tužilački savjet je poručio sa sjednice da traži od Vrhovnog državnog tužilaštva detaljnu informaciju u vezi sa navodima rukovoditeljke Višeg tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice koja ih je informisala da treba preduzeti hitne mjere da se obezbijedi depozit Višeg tužilaštva, naročito nakon slučaja „Tunel“. Depo se nalazi u zgradi Vrhovnog državnog tužilaštva.

Član TS Stevo Muk kazao je da treba o tome razgovarati i reagovati pod hitno, a navodi i da u Vrhovnom tužilaštvu rukovodioci treba da stupe u kontakt sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost i Upravom policije kako bi inicirali da preduzmu mjere i radnje iz njihove nadležnosti po ovom pitanju.

Podsjetimo, 12. septembra ove godine potvrđeno je da članovi kriminalne grupe u depo Višeg suda u Podgorici ušli podzemnim tunelom, dugim preko 30 metara, koji je iskopan od stana u suterenu u Njegoševoj ulici broj 12, do sudskog depoa. Za sada su kopači i njihovi saradnici identifikovani, ali nalogodavci i organizatori ostaju nepoznati.

Tužilački savjet trebalo je da razmatra slučaj maloljetnog L.H. koji je okrivljen za ubistvo, ali je Stevo Muk predložio da se ta tačka odloži. Taj predlog je prihvaćen, uz obrazloženje da još nijesu prikupljene sve relevantne informacije.

O šljunku u decembru

Eksploatacija šljunka bila je sedma tačka sjednice TS.

Član TS Stevo Muk rekao je da do kraja godine treba da vidjeti šta je po ovom pitanju urađeno.

„U društvu je bila rasprava o tim aktivnostima i zahtjevi su bili ka tužilaštvu i mi ćemo tu stvar pratiti, s obzirom na posljedice koje eksploatacija šljunka ima na životnu sredinu. To je moj predlog“, kaže Muk.

Svi su podržali zaključak i konstatuju da će se do 1. decembra o ovoj temi opet raspravljati.

Zbog mogućeg šverca potpisa preko hiljadu prijava

Kada je u pitanju predmet šverca potpisa podrške predsjedničkim kandidatima, član TS Siniša Gazivoda kaže da je 1.100 ljudi obavijestilo tužilaštvo od 2018. godine, i dali su izjave ali se ništa nije dogodilo.

„Nema nikakvih rezultata…Sve je to zastarjelo i tu nema informacija da je neko saslušan od podnosilaca kandidature ili bilo ko drugi. Sada se pravi drugačiji pristup, pa su barem saslušani Jovan Radulović, a i Draginja  Vuksanovć Stanković i tu postoji mali pomak. Nastupila je zastarjelost krivičnih prijava od 2018. godine. Nije bilo dobrog odgovora tužilaštva i zato su ohrabreni neki kandidati da krivotvore potpise, a ljudi su obeshrabreni jer znaju da niko ne radi ništa da im pomogne“, rekao je Gazivoda.

On je naveo da im se krajem septembra obratio šef podgoričkog tužilaštva (Duško Milanović.prim.at) povodom drugih okolnosti i informiše da su predmeti stvorili problem, jer neki nijesu nikome dodijeljeni od 2016. godine dosad i bili su smješteni u arhivi.

„On nam, znači, kaže da je šest godina stojalo to u arhivi i nijedan tužilac tu nije ništa radio. Nije prekinuo ni zastaru. I sad mi ne znamo što je u tim predmetima, ne znamo ni koji su predmeti u pitanju, a to su KTN predmeti i to je frapantno“, kazao je Gazivoda.

Drugačiji pristup tužilaštva

Vezano za potpise podrške jednom kandidatu, kaže, bilo je postupanju tužilaca jer su ipak prikupili obavještenja od građana i tu nije nastupila zastara.

„Pošto smo ovako saznali za KTN predmete i mi ne znamo koji su sve predmeti protiv nepoznatih počinilaca, je li ih trebalo riješiti, je li trebalo prekinuti zastaru, stoga predlažem da donesemo zaključak kojim ćemo tražiti od osnovnih tužilaštava do 31. januara sledeće godine da nam kažu šta su uradili i o broju optužnih akata koji su predati sudu. I u toku od 60 dana da nam dostave šta su uradili svi u osnovnim tužilaštvima. Ukoliko predmet stoji u podrumu i niko nije zadužen za njega, tu će se teško što otkriti“, kazao je Gazivoda.

Obavljen je i intervju sa Farukom Resulbegovićem, koji je trenutno jedini državni tužilac u Ulcinju. Nakon toga je data kraća pauza.

Resublegović smatra da je tužilaštvo najsvjetlija tačka u našem društvu, te da tužioci zaslužuju veću pažnju i podršku.

„Znajući naš mentalitet nije lako raditi ovaj posao u Crnoj Gori. Svi gledaju da se ne zamjere, nemoguću misiju sprovodimo“, rekao je Resulbegović.

„Ne tražimo plate kao u Danskoj ali tražimo dostojanstvo“

Kaže da ne traže plate koje imaju tužioci u Danskoj ali traže dostojanstvo.

„Ono mora biti izraženo i kroz naša primanja“, rekao je Resulbegović.

On smatra da u tužilaštvu imamo kvalitetan kadar.

„Ali ono što sam primijetio, kad su i mene ocjenjivali to je detaljna kontrola i nekad se pitam zašto se toliko kontrolišemo. Svaka naša odluka je podložna kontroli, kroz pritužbu. Imamo sudsku kontrolu i mehanizmi zaštite su rigorozni“, tvrdi Resulbegović.

Jedna od tačaka sjednice TS bila je i intervju sa kandidatom za rukovodioca tužilaštva u Ulcinju.