Borbu protiv organizovanog kriminala i jačanje vladavine prava izvršna direktorica Politikona Jovana Marović vidi kao nužne prve korake Vlade u 2021, naglašavajući da su to pitanja koji čine okosnicu pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom. Ona navodi da kako sada stvari stoje, Vlada neće imati saveznika u pravosuđu, budući da ono nije, ocjenjuje Marović, oslobođeno političkog uticaja od strane prethodne vlasti.
Ona dodaje da Vlada isto tako, mora i da napravi otklon od dosadašnjih praksi i svojim primjerom pokaže kako funkcioniše vladavina prava.
„Vlada će morati da rješava brojne ekonomske i političke probleme u zemlji. Prevazilaženje razlika i stavljanje identitetskih pitanja u drugi plan, očuvanje postojećeg spoljnopolitičkog kursa, preduzimanje koraka na ubrzanju procesa evropske integracije su samo neki od pravaca koje Vlada mora da slijedi. U borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja čini okosnicu pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, te središte napora na jačanju vladavine prava, Vlada mora što prije da pokaže odlučnost u razotkrivanju svih nezakonitosti, ali, isto tako, mora i da napravi otklon od dosadašnji praksi i svojim primjerom pokaže kako funkcioniše vladavina prava. Što se, pak, tiče prioriteta, Evropska unija je dijelom pomogla i ukazala na šta bi Vlada naprije trebalo da se fokusira, u smislu isticanja posebno problematičnih oblasti u svom godišnjem izvještaju o Crnoj Gori. Vlada, kako sada stvari stoje, neće imati saveznika u pravosuđu, budući da ono nije oslobođeno političkog uticaja od strane prethodne vlasti. Zbog toga je važno raditi na kompromisu kako bi se obezbijedila dvotrećinska većina u parlamentu neophodna za reformu pravosuđa“, kazala je Marović u izjavi za FOS.
Ona ocjenjuje da su brojni reformski procesi zaobiđeni u 2020. godine, te da nije napravljen pomak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.
„Primat u odnosu na borbu protiv korupcije ili profesionalizaciju javne uprave su imale druge teme, poput identitetskih pitanja, i sada imamo još jaču polarizaciju društva. Naravno, epidemija korona virusa jeste bila važan ograničavajući faktor koji je uticao na usporavanje reformi, ali rješavanje gorućih pitanja ni ranije nije bilo prioritetno, pa je novonastala situacija samo poslužila kao izgovor za nečinjenje. Kršenje ljudskih prava, uključujući učestalo ograničavanje slobode govora, masovno kršenje i selektivna primjena mjera za suzbijanje virusa, samo su dodatno upotpunili sliku nazadovanja demokratije i daljeg jačanja izvršne na uštrb ostalih grana vlasti“, apostrofirala je Marović.
Osvrćićući se na 2020. Marović je opisuje kao turbulentnu.
Dodaje i ono što je obilježilo godinu za nama:
„Kriza izazvana korona virusom, kao i svuda u svijetu, protesti i veliko nezadovoljstvo velikog broja građanki i građana rješenjima iz Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji su trajali tokom cijele, ali kulminirali početkom i krajem godine…“ , navodi ona i izdvaja ipak najupečatljivije:
„Parlamentarni izbori i konstituisanje nove Vlade u kojoj, po prvi put od uspostavljanja višepartijskog sistema, nije Demokratska partija socijalista. U tom smislu, od posebnog je značaja sama izgradnja svijesti kod građanki i građana da je vlast smjenjiva i da sada mogu da utiču na procese u zemlji“, dodala je izvršna direktorica Politkona.
Govoreći o pozitivnim stvarima iz 2020, Marović izdvaja usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.
„Sve ostalo nije vrijedno pomena u smislu posebno važnog iskoraka koji je napravljen u 2020. godini“, zaključuje Marovića u izjavi za FOS.