Marković traži ko je fingirao istrage

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković završava analizu KTN predmeta, odnosno predmeta formiranih po nepoznatom učiniocu. Takođe, u toku je izrada uputstva za postupanje u KTN predmetima kojim će Marković tužiocima dati obavezujuće naredbe, na osnovu zaključaka donesenih tokom analize izvještaja.

Marković je izvještaje o KTN predmetima tražio pošto je utvrđeno da u tužilaštvima postoji veliki broj takvih istraga, a da su neke čak i zastarjele. Kako bi utvrdio da li su zastare nastupile greškom tužilaca i kako spriječiti dalje „propadanje“ predmeta, vrhovni državni tužilac je šefovima tužilaštava naredio da mu dostave izvještaje, a nakon toga i dopune izvješataja.

– Analiza dopunjenih izvještaja o postupanju tužilaca u predmetima formiranim po nepoznatom učiniocu u završnoj je fazi, dok je uputstvo za postupanje u ovim predmetima u izradi – saopšteno je „Danu“ iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Ispitivanje postupanja u predmetima formiranim po nepoznatom učiniocu pokrenuto je pošto je utvrđeno da u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici postoji veliki broj slučajeva koje su razdužili tužioci, a koji se premješteni u druga tužilaštva. Ti predmeti poslije toga nisu dodjeljivani nikome u rad. U pitanju je oko 3.000 predmeta.

Samim tim, spisi su stajali a da se u njima nije postupalo, pa je oko trećina tih predmeta zastarjela.

„Sprovodili istragu“ u 2.000 zastarjelih predmeta

Poslije objavljivanja te informacije, Marković je zatražio izvještaj šefova tužilaštva o postupanju u tim slučajevima. Međutim, i tada je uočen veliki propust.

Naime, u prvobitno dostavljenim spisima netačno je prikazano da tužioci i dalje postupaju, odnosno sprovode istražne radnje u skoro 2.000 predmeta koji su zastarjeli. Zbog toga je vrhovni državni tužilac tražio da mu se dostavi dopuna izvještaja, čija je analiza gotovo okončana.

Najviše premeta koji su lažno prikazani kao aktivni bilo je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Jedan predmet koji je netačno predstavljen kao aktivan, a u kom je nastupila zastarjelost, vođen je čak i u Specijalnom državnom tužilaštvu.

– U izvještaju je navedeno da su se u određenim tužilaštvima predmeti po nepoznatom učiniocu u kojima je nastupila zastarjelost vodili kao aktivni. Riječ je o 1.958 predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, 132 predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, 46 predmeta u osnovnim državnim tužilaštvima na Cetinju i u Kolašinu, 11 predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, sedam predmeta u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i po jednom predmetu u Specijalnom tužilaštvu i u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju – saopšteno je „Danu“ iz Sekretarijata Tužilačkog savjeta.

Saslušanja osumnjičenih i oštećenih da se snimaju

Zbog brojnih propusta uočenih u istragama o slučajevima policijske torture, VDT je rukovodiocima tužilaštava tražio i izvještaje o tome.

Poslije njihove analize, izdao je obavezujuće uputstvo za postupanje u tim predmetima.

Tim dokumentom naređeno je da su tužioci koji vode istragu obavezni da angažuju vještake medicinske struke čak i kada na osobi koja je prijavila nasilje nema vidljivih promjena.

U slučajevima da tužioci dođu do sumnje u izvršenu torturu, kao i po krivičnoj prijavi, moraju odmah formirati predmet i preduzimati hitne radnje u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica važnih za krivični postupak.

Ukoliko to već nije učinjeno, o događaju moraju obavijestiti Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i sa njima neposredno sarađivati.

U uputstvu je naloženo i da se u svakom postupku razmotri mogućnost da se saslušanja osumnjičenih i oštećenih lica snimaju.