Marković: Kazne zakonite; Radulović: Zakon neprecizan

Evropski poslanici razmatraju amandman na izvještaj o Crnoj Gori, u kome se između ostalog navodi, da bi popis stanovništva trebalo započeti kad se okonča politička nestabilnost u zemlji.

Amandman su podnijeli poslanici Pedro Markez i Tonino Picula, koji je autor izvještaja.

Podsjetimo, predsjednik Jakov Milatović saopštio je juče da ne želi da se tema popisa politizuje.

„Ja ne bih volio da je gospodin Picula zloupotrijebljen od strane nekih lokalnih političara da bude njihov mikrofon u Evropskom parlamentu. Mislim da on ima stavove relevantnih evropskih institucija, prije svega Eurostata koji je prije par dana dao saopštenje da je Monstat spreman da sprovede popis na ispravan način“, kazao je Milatović.

Uprava za statistiku – MONSTAT saopštila je takođe da će prema građanima koji odbiju da učestvuju u popisu, dosljedno primijeniti Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kojim su za takvu vrstu prekršaja propisane novčane kazne od 100 do 500 evra.

Kazne će se primjenjivati i za građane koji budu dali netačne ili nepotpune podatke, a kako u javnosti postoje različita mišljenja po pitanju zakonitosti kaznenim odredbama za bojkot popisa, iz Radija Crne Gore su pitali struku.

Advokat Velibor Marković ponovio je da će se kaznama od 100 do 500 evra mogu kažnjavati lica koja daju nepotpune ili netačne podatke.

„Kaznena politika se može primijeniti ukoliko građani postupe protivno članu zakona da se ne jave popisnoj komisiji kako bi se izvršio popis. Ipak, postoje određene spekulacije da je ta odredba nezakonita“, pojasnio je Marković.

Međutim, advokat Veselin Radulović kaže da zakon u tom dijelu nije precizan, te da se sa sigurnošću ne može govoriti o kaznenoj odgovornosti lica koja bojkutuju popis.

„Zakon prepisuje kazne za lica koja popisivačima ne daju podatke koje oni traže. Kad je u pitanju akcija bojkota koja se najavljuje, ta odredba se ne može primijeniti. Svaki građanijn može napraviti tu vrstu opstrukcije da ne dolazi u kontakt sa popisivačima. Na sudu se ne može dokazati da je taj građanin odbio da daje netačne podatke“, zaključio je on.

A ukoliko neko smatra da ove kaznena mjere nemaju zakonsko utemeljenje može podnijeti inicijativu Ustavnom sudu radi ocjene ustavnosti te zakonske odredbe.