Marija Obradović: Stvaramo modernu upravu po mjeri građana

Marija Obradović je nova ministarka državne uprave i lokalne samouprave. Na čelu MDULS je mjesec i po dana i u razgovoru za Telegraf govori o prioritetima u radu u narednom periodu. Na samom početku podsjeća šta su obilježja moderne državne uprave i lokalnih samouprava kojima teži i Ministarstvo koje vodi.

Osnovno obilježje upravnih sistema u modernim evropskim državama je da se državna uprava i lokalna samouprava, odnosno jednom rječju javna uprava, uspostavlja po principu i u cilju da bude servis svojim građankama i građanima. Pored toga, moderne države vode računa i o tome kako nešto rade, a ne samo šta rade. U tom smislu, savremeni sistemi javne uprave počivaju na čitavom nizu principa od transparentnosti u radu, donošenju odluka, trošenju javnih sredstava, preko inkluzivnog i otvorenog procesa donošenja zakona i svih drugih akata i odluka od važnosti za građane, do jasnih i za sve jednakih procedura za zapošljavanje u upravi, sprovođenje javnih nabavki itd.

Vlada Srbija je usvajanjem prve Strategije reforme javne uprave 2014. godine napustila ”zastarjeli” pristup javne uprave kao čistog regulatora i započela je proces transformacije javne uprave kao servisa orijentisanog ka svojim građankama i građanima, koji je posvećen stvaranju uslova za pružanje kvalitetnih javnih usluga u razumnom roku.

– Koji su prioriteti u reformi javne uprave na kojima će u narednom periodu raditi MDULS?

Prioriteti cjelokupne reforme javne uprave će biti definisani novom Strategijom RJU čije se usvajanje očekuje početkom 2021. godine. MDULS je u saradnji sa drugim državnim organima pripremilo nacrt ovog dokumenta i trenutno je u toku javna rasprava, te bih i ovom prilikom željela da se zahvalim svima koji su u ovom otvorenom i konsultativnom procesu dali svoj doprinos i poslali nam svoje sugestije u zadatom roku.

Ipak, s obzirom da je reforma javne uprave veliki proces čiji su nosioci pored MDULS, sva druga ministarstva, organi, ali i jedinice lokalne samouprave, pa i svi zaposleni u javnoj upravi, rezultat će zavisti od svih nas. MDULS će u narednom periodu nastaviti da bude motor promjene i u svim svojim svakodnevnim aktivnostima zaposleni u MDULS će raditi na tome da stvaraju upravu po mjeri naših građana.

Tri ključna prioriteta na kojima će u narednom periodu posebno biti stavljen fokus su: da se završi proces reforme sistema plata u javnoj upravi čiji su temelji postavljeni 2016. godine, da se nastavi i dodatno intenzivira razvoj elektronske uprave i podsticanje građana da koriste e-usluge, kao i da se osnaži podrška opštinama i gradovima, kako materijalno kroz budžetski fond za jedinice lokalne samouprave koji vodi MDULS, tako i kroz stvaranje istinskog partnerskog odnosa Ministarstva i jedinica lokalne samouprave.

– Predviđeno je da budžet MDULS-a, po svim izvorima finansiranja, bude značajno uvećan u odnosu na prethodnu godinu. Kako će to povećanje uticati na rad Ministarstva i njegove rezultate u oblasti reforme javne uprave?

Povećanje budžeta Ministarstva je trostruko važno. Prvo, to pokazuje da se reforma javne uprave nalazi veoma visoko na listi prioriteta Vlade RS, što je svakako veoma značajno jer ovo nije i ne može biti samo proces Ministarstva. Drugo, povećanje sredstava će omogućiti Ministarstvu da realizuje sve planirane aktivnosti što će direktno pozitivno uticati na stepen ispunjenosti aktivnosti u domenu reforme javne uprave. Ovo je naročito važno jer je u 2020. godini budžet Ministarstva bio umanjen za skoro 450 miliona dinara u cilju otklanjanja štetnih posledica izazvanih pandemijom virusa COVID-19.

Konačno, posebno je važno što će i veliki dio sredstava Ministarstvo dalje proslediti jedinicama lokalne samouprave kroz Budžetski fond za Program za lokalne samouprave koji je u 2020. godini nakon umanjenja usled pandemije iznosio 266 miliona dinara. Cilj Ministarstva je da kroz povećanje fonda za lokalne samouprave doprinese radu lokalnih samouprava gdje se na najvidljiviji način manifestuje država kao servis građana, jer upravo na tom nivou vlasti građani ostvaruju najveći broj usluga.

– Sa namjerom da lokalne administracije postanu servis građana, štedjeći im vrijeme i novac, nastavili ste sa praksom otvaranja jedinstvenih upravnih mjesta. Koje su koristi za građane i privrednike da u lokalnim samoupravama u kojima žive i rade postoje takvi šalteri?

Osnovna korist za građane i privredu od uspostavljanja jedinstvenog upravnog mjesta je ta što im omogućava da sve poslove završe na jednom mestu, odnosno jednom šalteru. Građani se više neće nalaziti u situaciji da ih službenici upućuju od šaltera do šaltera, nerijetko i od zgrade do zgrade, već će na jednom šalteru predavati zahtjeve, i na istom mjestu podizati rješenja. Ipak, pored uvođenja ovog instrumenta, veoma je važno da se ne samo zaposleni, već i građani informišu i edukuju i na taj način će biti postignut pun potencijal koji omogućava jedinstveno upravno mjesto – da štedi vrijeme i novac ne samo građankama i građanima, nego i upravi.

Zbog toga smo mi nastavili intenzivno da radimo na ovom procesu. Do kraja godine imaćemo 14 gradova i opština koje imaju JUM, poslednji je nedavno otvoren u Staroj Pazovi, ali smo mi upravo potpisali ugovore sa Paraćinom, Topolom i Kosjerićem. Raspisali smo novi javni poziv vrijedan 40 miliona dinara za narednu godinu da opremimo neka nova jedinstvena upravna mjesta u Srbiji.

Sada uvodimo i novu praksu – svakog četvrtka sa svojim saradnicima primam predstavnike lokalnih samouprava, razgovaramo konkretno o projektima koje oni žele da podržimo, ali ih povezujemo sa drugim ministarstvima i tražimo rješenja. Znate, nijedan projekat nije vezan isključivo za naše ministarstvo. Radimo interresorno i ja moram reći pomalo zloupotrebljavam i svoje lične kontakte sa ostalim ministrima da pronađemo rješenja. To je suština ovog Ministarstva, dajte da rešavamo sve što možemo, da budemo što efikasniji i praktičniji.

– Najavili ste da bi Centralni registar građana trebalo da bude aktivan u punoj primjeni na proljeće sledeće godine. U čemu je njegov značaj?

Osnovna svrha uspostavljanja Centralnog registra stanovništva je da se omogući građankama i građanima da ne idu od šaltera do šaltera i prikupljaju svoja dokumenta da bi završili određeni postupak, već da se taj zadatak prebaci na organe uprave koji će za građane da prikupe podatke tako što će pristupiti Centralnom registru stanovništva.

Centralni registar stanovništva je veoma značajna novina u našem sistemu, jer se po prvi put na jednom mjestu objedinjuju podaci o građankama i građanima iz 13 različitih službenih evidencija, koje su vođene od strane različitih institucija kroz pet baza. Uspostavljanjem Centralnog registara stanovništva na jednom mjestu će se naći podaci iz registra matičnih knjiga, evidencije o državljanstvu, evidencije o matičnim brojevima građana, evidencije prebivališta, boravišta i privremenog boravka u  inostranstvu, evidencije o ličnim kartama, evidencije o putnim ispravama, Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, evidencije poreskih obveznika,  i evidencije o strancima.

Željela bih da dodam još jednu vrlo važnu stvar kada spominjemo Centralni registar stanovništva. Nedavno je otvoren Državni data centar. To je ozbiljna baza podataka i u ovom delu Evrope za sada ne postoji tako ozbiljan data centar, kao što je ovaj naš, napravljen u Kragujevcu. Njegova vrijednost je 30 miliona evra. To je finansirano iz državnog budžeta. Riječ je o jednim centru gde se arhiviraju svi podaci naših institucija u Srbiji, različitih kompanija i preduzeća, ali ono što želim da naglasim – mi smo sada otvoreni za komercijalne klijente.

Znate, nekada se arhiviraju svi podaci u nekoj memljivoj kancelariji negde po podrumima i to često poplavi ili na kraju izgori u nekom požaru. To je bio naš odnos prema podacima. Ovoga puta ne samo da ćemo ih elektronski, tehnički, bezbjedno čuvati onako kako je to neophodno i kako je to moderno svuda u svijetu, nego ćemo početi to i da naplaćujemo. Švajcarska je postala jedno od najbogatijih društava u svijetu jer je odlučila da naplaćuje čuvanje novca. Srbija se pridružuje društvu koje će naplaćivati čuvanje podataka.

– U poslednjih deset godina Evropska Unija je dala značajan doprinos na planu reforme javne uprave u Srbiji i finansijskom podrškom od oko 200 miliona evra. Očekujete li da se ta podrška nastavi?

Podrška Evropske Unije na ovom procesu je veoma važna, ne samo kroz veliku finansijsku podršku koju godina unazad imamo, nego i kroz razmjenu znanja i iskustva i primjere dobre prakse, jer su države članice EU prošle slične procese transformacije i njihova iskustva iz prve ruke su od neprocjenjivog značaja.

Takođe, direktna stručna podrška koju EU pruža kako kroz IPA projekte, tvining projekte, program SIGMA, Regionalnu školu za javnu upravu i mnogobrojne druge aktivnosti, su veoma korisni zaposlenima u našoj upravi u širenju znanja, a samim tim i unapređenju kvaliteta rada što na kraju ima i pozitivan uticaj na kvalitet javnih usluga koje uprava pruža građankama i građanima.