Marić: Skupština da otvori proces suštinskih reformi u pravosuđu

Izvršni direktor CEGAS-a je ocijenio da suštinski nije postignuto mnogo kada je u pitanju oblast vladavine prava

Skupština mora da nađe način da afirmiše nacionalni interes i otvori proces suštinskih reformi u pravosuđu, smatra izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.

On je u intervjuu agenciji MINA rekao da se od nove vlasti mnogo očekuje i da moraju da budu svjesni da je odgovornost koju nose ogromna.

 

“Od izvršne vlasti se očekuje ubrzanje EU procesa, u dijelu reforme javne uprave, jačanja antikorupcijskih institucija, bezbjednosnih službi i borbe protiv visoke korupcije i kriminala”, kazao je Marić.

Uz to, kako je dodao, izvršna vlast mora kroz visok stepen transparentnosti stabilizovati crnogorske finansije i otvoriti strateške pravce za razvoj realnog sektora u ekonomiji zemlje.

“Zakonodavni dom mora naći način da afirmiše nacionalni interes i izabere vrhovnog državnog tužioca, članove Sudskog savjeta, da otvori proces suštinskih reformi u pravosuđu”, kazao je Marić.

Osim toga, kako je naveo, mora se otvoriti proces izrade izbornog zakonodavstva, gdje bi se uvele otvorene liste i zajedno sa izvršnom vlašću uradila revizija biračkog spiska i došlo do fer uslova za izborni proces.

Komentarišući napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava tokom prošle godine, Marić je ocijenio da suštinski nije postignuto mnogo na tom planu.

Prema njegovim riječima, prethodna vlast godinama unazad nije imala EU integracije kao suštinski prioritet.

“To možemo vidjeti po odnosu prema Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), sudbini civilnih aktivista u savjetima RTCG i Agencije za sprečavanje korupcije, insistiranju na društvenim podjelama”, kazao je Marić.

On smatra da je agenda EU integracija više služila kao dio političkog marketinga, bez mjerljivih rezultata.

Kako je naveo Marić, nepostojanje želje za uspostavljanjem vladavine prava kod prethodne vladajuće elite u javnom diskursu je kompenzovno nametanjem identitetskih podjela.

“Zato se sada tako lako duva u nacionalističke trube, isijava demagogija o nacionalnoj ugroženosti. Ako su mogli srpski nacionalisti, možemo i mi”, rekao je Marić.

To, kako je naveo, nije dobar put i nije razborito.

“Crna Gora može biti stabilno društvo samo na afirmaciji i sprovođenju građanskog koncepta države, integrisana prvenstvena iznutra i u EU. Ono što može biti rizik destabilizacije jeste socijalna frustracija uslijed evidentnog siromaštva i socijalnog raslojavanja”, smatra Marić.

Prema njegovim riječima, ta frustracija kada se “zaodjene” u nacionalno ruho ima potencijal da destabilizuje društvo, skrećući socijalnu dinamiku sa socioekonomskih tema ka identitetskim konfliktima.

“Borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala bila je opstruirana političkim interesima i nedovoljnom izgrađenošću institucionalnog okvira, što su mnogi izvještaji prepoznali kao nedostatak političke volje”, rekao je Marić.

On je kazao da je pravosuđe godinama u zastoju sa reformama, a u međuvremenu se, kako je naveo, pojavio veliki problem višestrukih mandata u sudskoj grani vlasti i VD stanje u Sudskom i Tužilačkom savjetu i kod VDT-a.

“Ni sada se ne vidi način i moguće dolaženje do rješenja”, naveo je Marić.

Kako je kazao, odgovornost je danas na svim političkim subjektima u Skupštini.

“Dobro je što je konačno došlo do promjene vlasti na izborima, ali je očigledno da ćemo sačekati neko vrijeme dok se crnogorsko društvo ne privikne na realnost mijenjanja vlasti kroz nekoliko narednih izbornih procesa”, ocijenio je Marić.

On je naveo da vjeruje da će uporedo sa tim procesom rasti i jačati i crnogorske institucije, a posebno je važno pravosuđe.

“Vjerujem da ćemo relativno brzo pričati o članstvu u EU, koliko god to nekome čudno zvučalo zbog trenutnog konteksta”, dodao je Marić.

On smatra da su potrebne kadrovske promjene u pravosuđu, posebno na rukovodećim mjestima.

“Nijesam za reizbor sudija, jer mislim da crnogorsko pravosuđe ima jaku sudijsku osnovu, koju treba nadograditi jednim brojem novih kadrova, ali suština je da se promjeni rukovodni kadar”, kazao je Marić.

Tužilaštvo, kako je rekao, zahtijeva veću intervenciju i tu posebno treba razmisliti o sastavu Tužilačkog savjeta.

“To je drugačiji kontekst od sudstva i mislim da tužioci ne bi trebalo da imaju većinu u Tužilačkom savjetu, za razliku od Sudskog savjeta gdje bi predstavnici sudova trebalo da imaju većinu”, naveo je Marić.

Za te reforme, kako je poručio, potrebna je iskrena politička volja. „U suprotnom ili ostaje pat pozicija ili će rješenja biti loša, jer će biti jednostrana“.

Marić je saglasan sa ocjenama da treba promijeniti sastav Tužilačkog i Sudskog savjeta i dodati im nove nadležnosti.

“Posebno je važno unaprijediti sistem ocjenjivanja i proces utvrđivanja odgovornosti sudija i tužilaca”, smatra Marić.

On je ocijenio da je Sudski savjet posebno marginalizovan, a, kako je naveo, bez adekvatne pozicije i ovlašćenja tog tijela nema nezavisnosti pravosuđa.

Na pitanje koliki problem je izazvalo to što su predsjednici nekih sudova na funkcijama više od dva mandata, Marić je odgovorio da su na taj veliki problem upozorili i iz Evropske komisije i iz GRECO-a.

Prema njegovim riječima, Ustav je u tom slučaju stavljen sa strane i opet su bili primarni politički interesi.

“Pravosuđe ne smije da trpi taj vid pritiska i sve političke strukture moraju imati odgovoran odnos prema poziciji grane vlasti koja može obezbjediti vladavinu prava, kao najveću vrijednost jedne države i društva”, istakao je Marić.

Na pitanje vjeruje li da je moguć dogovor vlasti i opozicije kako bi bilo riješeno VD stanje u pravosuđu, on je odgovorio da smatra da je to u datom kontekstu nemoguće bez dobrih usluga međunarodne zajednice.