Manipulacija fotografijama se širi i na video zapise – treba li zakonski regulisati filtere koji uljepšavaju?

Manipulacija fotografijama je bilo koji oblik obrade fotografija. Bilo da se radi o fotomontaži, retuširanju, tehničkoj popravci, primjeni efekata ili dodavanju filtera, sve navedeno se može klasifikovati kao neki oblik fotografske manipulacije.

Obzirom na to da se radi o sveprisutnom sadržaju, ovaj rad ima za cilj da se definiše fotografska manipulacija i njen uticaj na njene potrošače. Fotomanipulacije se koriste u različite svrhe.
To može biti zabavni ili umjetnički sadržaj, a nažalost često se koriste u svrhu lažnih vesti.

Pitanje manipulacije fotografijama na društvenim mrežama već dugo brine mnoge, ali s obzirom na to da se tehnologija sada širi na video, da li vlasti treba da intervenišu, pita se Bi-Bi-Si?

Aplikacija omogućava korisnicima da izvrše suptilne promjene u izgledu lica, kao što su izglađivanje bora, ili alternativno – potpuno transformisanje izgleda. Na primjer, mogu da suze lice, promijene oblik i veličinu očiju ili dobiju digitalnu operaciju nosa.

Prvobitno sposoban samo za rad na fotografijama, prije dvije godine FaceTune je lansirao verziju za kratke selfi video snimke koja je od tada postala efikasnija.

U međuvremenu, još jedna popularna aplikacija koja omogućava korisnicima da uređuju svoje fotografije na društvenim mrežama – Perfect365 – trebalo bi da lansira svoju video verziju kasnije ove godine.

FaceTune je u vlasništvu izraelske kompanije Lightricks, a prije dvije godine je prijavljeno da kompanija vrijedi 1,8 milijardi dolara (1,4 milijarde funti).

Osnivač Lightricks-a Zeev Farbman kaže da „ime igre“ čini aplikaciju što lakšom. „Želite da ljudima date 80% moći, uz 20% složenosti profesionalnog softvera. To je igra koju pokušavamo da igramo.“

Nerealan pogled na ljepotu

 

Ali za takve alate se dugo tvrdilo da su nezdrave, promovišući nerealan pogled na ljepotu koja može biti opasna, posebno za upečatljivu djecu i mlade odrasle. Na primjer, 80% tinejdžerki je reklo da su promijenile svoj izgled na onlajn fotografiji do 13 godina, prema istraživanju brenda za njegu kože Dove iz 2021.

Iako niko ne poziva da se tehnologija zabrani, sve je više poteza da se oglašivači na društvenim medijima i influenseri – ljudi koji su često plaćeni da promovišu proizvode na neformalniji način – primoraju da priznaju kada su promijenili svoju fizičku sliku.

Norveška je 2021. godine uvela zakon koji zahtjeva da društvene mreže naznače da li je fotografija retuširana. Francuska sada ide korak dalje i u procesu je podnošenja istog zahtjeva, ali i za fotografije i za video zapise.

U međuvremenu, Ujedinjeno Kraljevstvo sada razmatra isto pitanje jer vladin zakon o onlajn bezbjednosti nastavlja da prolazi kroz parlament. Međutim, ostaje da se vidi da li će zakon ciljati samo na reklame na društvenim mrežama, ili i na influensere.

 

Posljedice manipulacije fotografijama

 

Na kraju, može se postaviti pitanje kako navedeni sadržaj utiče na tu istu publiku? Primjećuju li judi manipulisane fotografije i jesu li i sami autori navedenih? Uz samo definisanje fotografske manipulacije i primjene iste, svakako je cilj ispitati uticaj na mase koji su konzumenti tog sadrzaja.

Otkako su aplikacije (a i društvene mreže) poput Instagrama i Snapchata dobile na popularnosti, ljudi sve više svoje misli i raspoloženje izražavaju kroz fotografije.

Mobilni telefoni s kamerom omogućili su da svato u bilo kojem trenutku napravi fotografiju, a foto filteri da ta fotografija izgleda profesionalno, zanimljivo i da osoba na njoj bude još privlačnija nego što je uživo.

Međutim, koliko god bilo zanimljivo igrati se različitim pozama, filterima ili dodacima, čini se kako takva manipulacija fotografijama utiče i na psihu korisnika.

Iako je većina ljudi svjesna da su fotografije poznatih osoba u medijima retuširane i to im smeta, ne smeta im retuširanje vlastitih fotografija ne bi li izgledali bolje i privlačnije.

Trend retuširanja fotografija uticao je i na učestalost plastičnih operacija. Dok se prije najviše tražila operacija nosa, sad se traže operacije koje bi osobu pretvorile u bolju i privlačniju verziju sebe same – podizanje kapaka, presađivanje kose te operacije lica koje će dovesti do bolje simetrije.

Obzirom na to, nekoliko studija otkrilo je kako društvene mreže mogu da izazovu anksioznost i pogoršaju depresiju kod osoba koje su tome sklone. Svaka nova studija i istraživanje samo dolijeva ulje na vatru raspravi – jesu li društvene mreže dobre ili loše za društvo?

Potrebno je da se napravi istraživanje koje će dati odgovore na pitanja o tome kako ljudi doživljavaju fotografsku manipulaciju i koliko su vješti u prepoznavanju iste. Možda bi se tako  napravilo malo reda, a više iskrenosti kad su u pitanju fotografije i video zapisu na društvenim mrežama.