Mandić za RTS: Ako Spajić ima većinu za formiranje vlade neka preda Milatoviću potpise poslanika koji ga podržavaju!

Jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore Andrija Mandić rekao je za RTS da je veoma važno da Crna Gora dobije stabilnu vladu, a ne vladu sa tijesnom većinom. Očekuje da većina od 30. avgusta 2020. godine formira crnogorsku vladu.

 

Nakon sastanka sa predsjednikom države izjavili ste da očekujete da većina od 30. avgusta formira vladu. Kakva je bila reakcija Jakova Milatovića?

Predsjednik Jakov Milatović je normalno reagovao na jedna logičan zahtjev i logičnu poruku.

Crna Gora se opredjeljivala na prošlim izborima između dvije politike – politike koju je personifikovao Milo Đukanović i i politike koju su personifikovali oni koji su ga pobijedili 30. avgusta.

Prirodno je i normalno da oni koji su pobijedili 30. avgusta, a izlaze u više kolona,  da postignu zajednički dogovor i formiraju vladu.

Taj dogovor trebalo bi da počiva na demokratskim principima i standardima gdje bi ispoštovali jedni druge i gde bi dobili svi onoliko koliko nam je narod dao na izborima.

 

Milojko Spajić koji pretenduje da bude mandatar misli da je PES ubijedio šefa države da imaju većinu za formiranje vlade. Razgovarali ste prethodne nedjelje sa liderom PES-a. Koliko ste odmakli u pregovorima?

Mislim da Milojko Spajić nema većinu kojom je želio da ubijedi predsjednika Crne Gore. U našem političkom životu to je veoma jednostavno – ako neko ko želi da bude mandatar, odnosno predsjednik Vlade, ima podršku parlamentarne većine u skladu sa Zakonom o predsjedniku, treba da donese samo potpise poslanika koji čine većinu i ne mora nikakav razgovor ni da obavlja sa predsjednikom Crne Gore. On je dužan da mu poveri mandat.

Dakle, ne treba praviti nikakva uvjeravanja, ne treba se razmahivati snagom koja očigledno ne postoji, jer ako imate većinu imali bi većinu potpisa kojima bi potkrijepili tu tvrdnju.

 

Deset principa koje je predložio PES za vas su prihvatljivi. Manjinske stranke, prenose mediji u Crnoj Gori, imaju zahtjeve za njihovu dopunu. Vi ste stava da to ne treba raditi. Zašto?

Manjinske stranke ili predstavnici manjinskog naroda u Crnoj Gori su prethodnih 20 godina, gotovo 30 godina, bile u koaliciji sa Milom Đukanovićem. Na poslednjim izborima nastupale su kao političke organizacije koje će nakon izbora praviti vlast sa Demokatskom partijom socijalista.

Kada sam govorio o tropetinskoj većini u Skupštini mislio sam samo na one stranke koje su pobijedile 30. avgusta. Da li to znači da te stranke treba da budu zatvorene i da ne prime više nikoga u svoj savez – mislim da možemo da otvorimo i dalje i da onim strankama manjinskih naroda koje prihvataju principe koje mi usaglasimo kao pobjednici izbora – budu vrata otvorena.

Međutim, velika bi greška bila ako bi dozvolili da sada oni koju su na iborima izlazili zajedno sa Milom Đukanovićem podržavali njegovu politiku vrše sada vlast zajedno u pojedinim opštinama sa DPS-om. Na prošlim predsjedničkim izborima podržalii su Mila Đukanovića kao kandidata te da oni sada određuju dominantno sva pravila, mislim da bi to bila velika greška.

 

Poslije preliminarnih rezultata ali i prethodnih dana kao najizvjesniji partner PES-a u novoj vladi su Demokrate. Hoće li Bošnjaci biti dio nove većine?

Nismo mi partneri koji sada prvi put pregovaraju, svuda smo imali principe slične ovima koji su promovisani od strane PES-a za formiranje nove vlasti.

U opštinama onaj ko je dobijao najviše glasova dobijao je mjesta predsjednika opštine, ona lista koja je bila druga dobijala je mjesto predsjednika skupštine opština, a ostala mjesta su se birala saglasno snazi.

 

Prije sedam dana rekli ste da pregovori o formiranju vlade idu u dobrom pravcu, s druge strane Milan Knežević kaže da vaša koalicija neće pristati na poniženja. Na prošlonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici očekivao se izbor predsjednika Skupštine. To je izostalo, da li je to vaš uslov pregovora?

Mi smo obaviješteni od strane naših kolega da važni resori, mogao bih reći za koaliciju Za budućnost Crne Gore, koja je dominantno političko djelovanje posvetila borbi protiv organizovnaog kriminala i korupcije – bilo bi opasno, zbog želja NATO saveznika koji su preneli kolegama iz PES-a i Demokrata – da uzme resore bezbjednosti.

Kao doprinos našem dogovoru nas ne interesuju sektori iz oblasti bezbjednosti, ali sve ono ostalo što je politika, što je ekonomija, što utiče na pitanje identiteta – to je ono zašta smo zainteresovani kao politička koalicija.

Ako neko želi pošten dogovor sa nama lako je dogovoriti se. Kolega Knežević je to rekao u jednom vrlo jasnom kontekstu, da mi sa tako velikom snagom za crnogorske prilike ne možemo dozvoliti nikakvo poniženje, da nam nekom ponudi neka najbeznačajnija mjesta koja postoje u Vladi Crne Gore i da mi to prihvatimo.

 

Gotovo svi su saglasni da vlada sa tijesnom većinom nije ono što se priželjkuje, kakva je vaša računica?

Ni mi ne želimo vladu sa tijesnom većinom. Vidjeli smo da su pojedini međunarodni predstavnici koji su podržavali izbor vlade Zdravka Krivokapića, potom izbor vlade Dritana Abazovića, koji su imali veoma tijesne podrške u Skupštini Crne Gore, pogriješili jer su te vlade trajale veoma kratko.

Ja sam kolegi Spajiću rekao na jednom od razgovora – ti sa strane koji te podržavaju da imaš vladu koja će da ima veoma malu podršku u Skupštini, minimlanu iznad one potrebne, i to ne rade zbog toga što je to dobro za tebe i za vladi i za čitavu koaliciju, upravo rade to iz svog sebičnog interesa da uvijek mogu da destabilizuju tu vladu.

Tako da ja ovo javno saopštavam jer mislim da značajno za Crnu Goru da dobije stabilnu vladu koju neće moći da destabilizuju ni nedobronamerni unutrašnji faktori, ali ni oni faktori sa strane koji bi želeli da upravljaju i manipulišu sa određenim političkim potezima vlade Crne Gore.